Mitrovski u priopćenju tvrdi da je vijest o događaju od 25. svibnja, kada su ga slučajni prolaznici našli u besvjesnom stanju u automobilu i o tome izvijestili policiju i hitnu pomoć, 'procurila u javnost nakon inzistiranja određenih osoba koje su ga pošto-poto htjele diskreditirati kao čovjeka i profesionalca'.

'Nije mi jasno zbog čega ta vijest nije obznanjena istoga dana ili dan poslije nemilog događaja. Činjenica je da sam napravio pogrešku zbog koje se kajem i zbog koje ću se kajati dok sam živ', istaknuo je Mitrovski dodajući da 'u 50 godina života i 20 godina profesionalnog rada kao odvjetnik, sudac i državni odvjetnik nije imao ni jednu mrlju, odnosno ni jedan stegovni postupak niti prekršajnu prijavu'.

Tvrdi i da se takva pogreška 'mogla dogoditi svakome' te ukazuje da je 'bilo identičnih slučajeva pravosudnih dužnosnika koji su također bili obznanjeni u medijima, ali isti nisu snosili nikakve konzekvence'. Na kraju navodi da je, 'duboko razočaran', 23. lipnja 2010. godine pismenim putem osobno zatražio svoje razrješenje.

Doduše, pokretanje stegovnog postupka i zahtjev za razrješenje Emila Mitrovskog, kojem je nakon kobnog i pijanog jutra izmjereno 2,17 promila alkohola u krvi, uslijedilo je dva dana prije njegove pokajničke odluke, odnosno 21. lipnja. Tada se, naime, njegov nadređeni – županijski državni odvjetnik Božidar Piljić - obratio Državnoodvjetničkom vijeću. Istaknuo je da je stegovna kazna razrješenja pokrenuta 'zbog sumnje da se ponašao suprotno temeljnim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika kojima se nanosi šteta ugledu državnog odvjetništva'.