U vezi s EU financijskim sredstvima namijenjenim Hrvatskoj Kajin je rekao da se loše upravlja državom jer se ne zna kako novac potrošiti.

'Da bi novac iskoristili, Istra, Rijeka i Primorsko-goranska županija moraju kandidirati projekte poput željezničkog tunela Učka kako bi se istarske željeznice integrirale s matičnima te da se spoje na europske koridore, obnove luke Rijeka, Bršica i Pula, izgradnje nizinske pruge Rijeka-Zagreb, sanacije Kaštjuna i Mariščine te izgradnje autoceste Rijeka - Žuta Lokva', rekao je Kajin na riječkome Korzu.

Tim bi se projektima, među ostalim, otvorila nova radna mjesta, osigurao dugoročan i stabilan gospodarski razvoj i iznad svega Hrvatska bi bila vraćena na glavne prometne pravce Europe, istaknuo je i ocijenio da smo 'ovako slijepo crijevo glavnih prometnih pravaca u Europi', dodao je.

'Nažalost, Hrvatska ne napreduje, a ni HDZ ni SDP nemaju jasnu strategiju razvoja kako osigurati da Hrvatska postane nezaobilazan prometni pravac Europe', rekao je Damir Kajin.

Po ocjeni riječkoga gradskog vijećnika i člana stranke Liste za Rijeku Zvonimira Peranića, funkcionalno ujedinjavanje jedinica lokalne samouprave grada Rijeke i riječkog prstena u granicama bivše riječke općine je nužno kako bi se osigurao razvoj riječkog kraja.

'Besmislenost ove rascjepkanosti vidimo i u koronakrizi, kada ljudi nisu mogli do ljekarne na drugoj strani ceste te u trgovinu iza ugla', poručio je Peranić i dodao kako je Rijeka jedini grad u Hrvatskoj koji potpuno ne upravlja svojim obalnim pojasom od Sušaka do '3. maja'.

Tim prostorom sada upravlja državna ustanova Lučka uprava Rijeka, rekao je, ističući da će oni zato osigurati da se 'kompletan obalni pojas, koji se ne koristi za pretovar tereta i nije od strateškog interesa za Hrvatsku, vrati gradu Rijeci'.

Članica Hrvatskih laburista Gordana Vukoša rekla je u vezi s radničkim pravima, poglavito žena u radnom odnosu, kako se žene teže zapošljavaju, imaju manje plaće, rade u slabije plaćenim sektorima i u prosjeku rade više sati na tjedan nego muškarci jer, osim rada na radnome mjestu, vode brigu o kućanstvu i obitelji.

'Sveprisutna spolna diskriminacija u radnom okruženju ženama onemogućava vertikalno napredovanje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2017. godine, 60 posto žena su magistri znanosti, a 55 posto doktori znanosti, no veći broj zaposlenih na poslovima koji zahtijevaju takvo obrazovanje su muškarci', rekla je Vukoša. Pozvala je sve da se zaustavi siromaštvo svijesti jasnim stajalištem na izborima koje jamči jednakost hrvatskih građanki i građana na svim osnovama.

'Moramo osigurati da su naši građani jednaki pred zakonom i sudovima, da imaju jednake obrazovne šanse, jednaka prava na zdravstvenu zaštitu, jednake izglede za zapošljavanje i poslovanje, neovisno o spolu, dobi, socijalnom statusu', zaključila je Vukoša.