Hrvatski srednjoškolci, osim domaćih, nerijetko biraju strana sveučilišta, a tako je učinila i kći predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Katarina, koja će od jeseni studirati na američkom Sveučilištu Harvard. Da bi se uspjela upisati na to prestižno sveučilište, položila je međunarodni IB program, stoga smo provjerili o kakvom je programu riječ
Međunarodni program (The International Baccalaureate; IB) neprofitna je obrazovna zaklada koja nudi četiri programa za učenike između tri i 19 godina, a to su Program osnovnih godina (The IB Primary Years Programme) za one između tri i 12 godina, Program srednjih godina (The IB Middle Years Programme) za učenike između 11 i 16 godina, Diplomski program (The IB Diploma Programme) i Certifikat za karijeru (The IB Career-related Certificate) za učenike između 16 i 19 godina.
Neprofitna zaklada osnovana je u Ženevi 1968. godine, a danas joj je sjedište u Haagu. Uključuje 3671 školu u 146 država s više od 1.134.000 učenika između tri i 19 godina, kako stoji na stranicama XV. gimnazije koja od 1991. godine nudi Diplomski program i od 1995. godine Program srednjih godina.
vezane vijesti
Diplomski program (The IB Diploma Programme) omogućuje učenicima da se pripreme za uspjeh na fakultetu i traje dvije godine. Kurikulum se sastoji od šest područja visoke ili standardne razine, a učenici moraju odabrati po jedan predmet iz svakog područja. Predmeti se odnose na jezike, društvene studije, eksperimentalnu znanost i matematiku. Tri predmeta se uče na višoj razini, što je 240 sati predavanja, a ostala tri uče se na standardnoj razini, što uključuje 150 sati predavanja.
Kako bi učenici položili ovaj program i dobili diplomu, moraju zadovoljiti tri glavna zahtjeva, odnosno provesti samostalno istraživanje dubinskim proučavanjem pitanja koja se odnose na jedan od predmeta koji studiraju (the extended essay) te proći ispitivanje različitih načina poznavanja (percepcija, jezik, emocije i razlog) znanja kao što je znanstveno, umjetničko, matematičko i povijesno (theory of knowledge), uz praktičan rad izvan učionice (creativity, action and service).
Na kraju školovanja učenici imaju pisane ispite, svojevrsnu maturu, a uspjeh se određuju na skali od jednog do sedam bodova. Najveći broj bodova koje učenik može dobiti je 45. Predavanja se održavaju na engleskom jeziku, a godina košta 46.000 kuna za strane studente i 23.000 kuna za hrvatske građane i ostale građane EU-a. Također, za učenike koji su u prijašnjem školovanju ostvarili izvrsne rezultate moguć je popust od 50 posto.
Uvjeti upisa su izvrsno poznavanje engleskog jezika i raznovrsnost kandidata. Odabir se vrši prema dotadašnjem uspjehu te sposobnostima i vještinama relevantnima za program. Također, učenici moraju polagati ispit iz engleskog i matematike, pisati esej i obaviti intervju. Esej nosi pet bodova, ispit iz matematike i engleskog po deset, a intervju pet bodova. Sveukupno kandidati mogu osvojiti 64 boda, a za upis je potrebno najmanje 40.
IB diploma priznaje se na sveučilištima u svim državama, ali postoje različiti zahtjevi kada su u pitanju predmeti, pa se preporučuje provjera u Ministarstvu obrazovanja i pojedinog sveučilišta.
U Hrvatskoj je ona jednaka državnoj maturi, pa se kandidati mogu prijaviti na hrvatska visoka učilišta jer će se rezultati njihovih završnih ispita priznati kao usporedivi rezultatima ispita državne mature, ali učenici moraju polagati ispite državne mature koje zahtijeva studijski program, a koje nisu polagali unutar IB mature.
