Prošli tjedan bio je tragično vatren, ubitačno usijan i opasno mokar.

Armagedonski požar u grčkom turističkom mjestu Matiju nedaleko od Atene usmrtio je 81 osobu, ranio dvije stotine drugih te spalio 2500 domova i kuća za odmor. Uzrok požara još se ne zna, ali mnogi vjeruju da su razmjerima tragedije pridonijele ilegalno građene vikendice u šumskim područjima. U svakom slučaju, u Grčkoj je temperatura bjesnila iznad 40 Celzijevih stupnjeva.

Pomoć u gašenju stizala je s Cipra, iz Španjolske, Turske, Izraela i Italije, jednako kao što su netom ranije opožarenoj Švedskoj pomagale Italija, Francuska i Njemačka, a dodatnu potporu nudile Litva, Poljska i Danska da na nekoliko područja sjeverozapadno od Stockholma ukrote najgoru vatrenu stihiju u novijoj povijesti zemlje. Švedska je bilježila najtopliji srpanj u zadnjih 260 godina.

Prošlog ponedjeljka Tokio se topio na 38 stupnjeva Celzijevih, a od posljedica toplinskog udara u japanskoj su prijestolnici do sada preminule 44 osobe, dok je Reuters izvještavao o tisućama hospitaliziranih. Toplinski udar usporio je pomoć nedavno poplavljenim područjima u kojima je život izgubilo 200, a bez krova nad glavom ostalo 4500 osoba i potaknuo pitanje o Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. na plus 35 stupnjeva.

Zbog opasnosti od šumskih požara uslijed visokih temperatura u Švicarskoj je prvi put zabranjen tradicionalni vatromet prilikom proslave nadolazećeg nacionalnog praznika 1. kolovoza.

Uslijed strašnih kiša u Laosu, u provinciji Attepau, prošlog tjedna popustila je brana hidroelektrane u gradnji, prilikom koje je vodena bujica veličine dva milijuna olimpijskih bazena izbrisala nekoliko sela s najmanje 20 mrtvih, stotinama nestalih i tisućama ostalih bez domova. Brana vrijedna 1,3 milijarde dolara počela se graditi 2013. kao dio plana da se na rijeci Mekong izgrade 53 hidroelektrane kojima bi ova među najsiromašnijim zemljama u tom dijelu svijeta postala 'baterija Azije' prodajući električnu energiju susjednim zemljama. Protiv toga bunile su se udruge za zaštitu okoliša upozoravajući na opasnosti zbog nepredvidivih i ekstremnih vremenskih prilika koje su u Laosu sve češće zbog klimatskih promjena...

Dok su se Europljani pržili, a Azijati utapali, Iranci i Amerikanci su verbalno ratovali. Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu kako Amerika mora znati da je primirje s Iranom majka svih primirja, ali da bi rat s Iranom mogao biti majka svih ratova te da 'lava nije zgodno vući za rep', što SAD čini izlaskom iz sporazuma o nuklearnom programu Irana i najavom 'najjačih sankcija u povijesti'. Ni Trump nije ostao dužan, poručujući Rohaniju da Amerika neće trpjeti njegove 'maloumne prijetnje o nasilju i smrti'.

Ali dva dana poslije nabrijane retorike Trump je dao na znanje da bi Amerika mogla biti otvorena za novi, 'pravi' nuklearni sporazum, a promatrači su paprene prijetnje Rohanija ocijenili kao umirujući normabel za domaće tvrdolinijaše. A kakav bi mogao biti taj 'pravi' nuklearni sporazum po mjeri Trumpa? Britanski analitičar međunarodne politike Steven Hurst pretpostavlja da bi Trump od Irana mogao tražiti da se ovaj ne odrekne samo vojnog, nego i mirnodopskog nuklearnog programa, kao i mogućnosti obogaćivanja nuklearnog goriva. Teško je to zamisliti, misli Hurst, jer je Iran tvrd orah koji je Busheva i Obamina administracija razbijala dvanaest godina i nabijala mu sankcije dok ovaj napokon nije pristao na odricanje, ali samo od vojnog dijela priče.

O priču se okrznula i Iranova susjeda Turska, čiji je ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu dao na znanje da se Ankara ne namjerava pridružiti mogućim američkim sankcijama, što je predsjednik Recep Erdogan još podebljao izjavom kako ne želi prekidati 'strateške veze' s Iranom unatoč pritisku SAD-a.

Erdogan se također oglasio u vezi slučaja nogometne zvijezde Mesuta Özila. 'Rasistički stav prema igraču je neprihvatljiv', komentira turski predsjednik Özilovu odluku o napuštanju njemačke reprezentacije, kojoj je pomogao osvojiti Svjetsko prvenstvo 2014., a zbog njezina neuspjeha u Moskvi postao 'žrtveno janje' jer je, kaže, iako rođen u Gelsenkirchenu, bio i ostao potomak turskih migranata. 'Kada pobjeđujemo, ja sam Nijemac; kada gubimo, ja sam Turčin', pojasnio je nogometaš, ali pravi problemi zbog njegovih turskih korijena počeli su u svibnju slikanjem s Erdoganom uoči turskih nacionalnih izbora u lipnju, na kojima je 1,4 milijuna Turaka s prebivalištem u Njemačkoj imalo pravo glasovanja, a Njemačka im je zabranila predizborne skupove na njezinu tlu.

Njemački nogometni savez od Özila je očekivao ispriku zbog nepoštivanja granica sportske discipline, a njemački ogranak P.E.N.-a od njega tražio da javno govori o povredi ljudskih prava u Turskoj i uhićenju tisuća intelektualaca, novinara i pisaca poslije neuspjelog vojnog puča protiv Erdogana, što je nogometaš odbio. Je li nešto tražila turska strana, ne zna se. U Njemačkoj se o svemu tome žučno raspravlja, a briljantna karijera jednog nogometaša, razapetog između različitih pritisaka i interesa, završava u političkoj kaljuži.

Što kada vas običan gablec stoji tri milijuna bolivara? E, to je vrijeme da tiskate nove novčanice s pet nula manje, odlučio je predsjednik Venezuele Nicolas Maduro, nakon što ga je MMF upozorio da će hiperinflacija u njegovoj zemlji do kraja godine doseći milijun posto! 'Velike revolucionarne promjene u gospodarstvu', kako Maduro najavljuje denominaciju, kreću 20. kolovoza, kada se povlače novčanice od 100.000 bolivara (vrijednost šest lipa).

Iako sjedi na najbogatijem nalazištu nafte na svijetu, ovu južnoameričku državu zadnjih pet godina trese najveća gospodarska kriza popraćena dramatičnom nestašicom hrane, lijekova i masovnim bijegom naroda iz nje. Prošlog tjedna MMF je stanje u zemlji usporedio s ekonomskim metežom u Njemačkoj poslije Prvog svjetskog rata, opisujući njezin gospodarski pad kao najdublji u svijetu posljednjih šest desetljeća.

P.S. Evo kako se štedi na američki način: umjesto da otpiše stare, nepotrebne stvari i pobaca ih na otpad, američko veleposlanstvo u Londonu odlučilo ih je prodati na dražbi najavljenoj za 30. srpnja. Uz Volvo S80 sedan iz 2007., usisavače, laptope, skenere, 22 plastična stolca i kameru Sony Mavica, na popisu se našlo i 1200 rola toaletnog papira. Početna cijena: 100 funti.