'Bilo mi je čast položiti prisegu i jedva čekam da se bacim na posao', kazao je Kerry nakon polaganja prisege pred sutkinjom Vrhovnog suda Elenom Kagan, u nazočnosti supruge Terese Heinz, kćeri Vanesse, brata Camerona i kolega iz Senata. Posljednje četiri godine, 69-godišnji Kerry je predsjedao moćnim senatskim Odborom za vanjske poslove. Bivši vijetnamski veteran igrao je jednu od ključnih uloga u oblikovanju američke vanjske politike i nacionalne sigurnosti u nizu pitanja, od Afganistana i Pakistana do neširenja nuklearnog naoružanja i klimatskih promjena. Posebice je, imajući u vidu da njeguje osobne odnose s pakistanskim vodstvom, priskakao u pomoć kada bi američko-pakistanski odnosi zahladili.

Kerry će se u narednom razdoblju, tvrde analitičari, posebice morati nositi s izazovima poput iranskih nuklearnih ambicija, nepredvidivog ponašanja Sjeverne Koreje, također po pitanju nuklearnog naoružanja, brzorastućeg gospodarstva Kine, klimatskim promjenama, demografijom, užasnim građanskim ratom u Siriji koji bi se mogao 'preliti' u susjedne zemlje, a tu je uvijek i spektar iznenadnih, neočekivanih međunarodnih kriza, poput krize u Maliju.

Amerika je, podsjeća NBC News, upravo ono što je u svom oproštajnom govoru izrekla Hillary Clinton 'zemlja bez koje se ne može', a to pokazuje i slučaj Malija. Naime, iako je Francuska poduzela intervenciju u toj afričkoj zemlji, jedino SAD posjeduje flotu transportnih zrakoplova C-17 i zrakoplova-tankera KC-135 da bi ta akcija uopće bila moguća. Operacija u Maliju je u stvari izrasla iz američke uloge u operaciji NATO-a u Libiji. No, profesor Michael Mandelbaum sa sveučilišta John Hopkins, tvrdi da bi se puni učinak svrgavanja tiranina dobio tek kada bi Amerikanci na terenu razmjestili svoje postrojbe. 'A mi to nećemo učiniti', uvjeren je Mandelbaum.

Nadalje, iako će Pentagon biti problem Chucka Hagela, novog američkog državnog tajnika brine činjenica što uloga Amerike kao 'svjetskog policajca' šteti ugledu SAD-a u očima drugih zemalja. U svom nedavnom govoru u senatskom Odboru za vanjsku politiku Kerry je pokušao objasniti da 'američka vanjska politika nije definirana samo bespilotnim letjelicama i razmještanjem borbenih snaga'.

'Ne možemo dopustiti da izvanredni napori i trud na spašavanju i mijenjanju života budu zasjenjeni ulogom koju smo morali igrati od 11. rujna, ulogom koja nam je nametnuta', kazao je Kerry.

Kerry je također svjestan i da je tradicionalna američka uloga propovjednika otvorenog gospodarstva i slobodne trgovine ugrožena vlastitom fiskalnom nedisciplinom, no najnovije prijetnje se ne mogu riješiti na bojnom polju: strelovit demografski rast u zemljama u razvoju i klimatske promjene.

Demografski rast je izrazito zapažen na Bliskom istoku, a sam Kerry je kazao da mu je tijekom niza posjeta Siriji predsjednik Asad kazao da 'svake godine ima 500.000 mladih koji navrše 18 godina i koje nema gdje smjestiti i dati im posao'.

Što se klimatskih promjena tiča, Kerry će imati težak posao uvjeriti Kinu da pristane na mjere smanjenja emisije stakleničkih plinova. Jedino što je Kerry prošli tjedan mogao ponuditi je nada da će on i čelnici u Pekingu 'moći bolje iskoristiti obostranost naših interesa i zajedništvo ciljeva'.