U Hrvatskoj do sada nisu rađena istraživanja utjecaja vremena na izlaznost na izbore. No najsofisticiranija američka studija na tu temu, koju su napravili Gomez, Hansford i Krause, pokazala je da jedan inč (2,54 cm) kiše iznad prosjeka padalina za određeni mjesec, smanjuje izlaznost Amerikanaca na predsjedničke izbore za oko 1%. To nije veliki postotak, ali je statistički značajan. U SAD-u, slično kao i u Hrvatskoj, postoji uvjerenje da loše vrijeme ide u prilog konzervativcima jer demokrati lakše odustaju od glasovanja. Autori američkog istraživanja uvjereni su da bi 2000. godine Al Gore pobijedio Georgea Busha da je na Floridi manje kišilo. Slični rezultati zabilježeni su i u Nizozemskoj.

No jedno istraživanje provedeno u Švedskoj, objavljeno 2013. pokazalo je da vremenske prilike imaju zanemariv utjecaj na izlaznost glasača. Rezultate slične švedskima dobili su i Britanci. Drugim riječima može se zaključiti da isti princip ne vrijedi u svim zemljama.

Ako pretpostavimo da će Hrvati na vrijeme reagirati sličnije Amerikancima i Nizozemcima, možemo se zapitati hoće li se to i kako odraziti na izbore.

U medijima se u listopadu vodila stručna polemika o tom pitanju, a mišljenja su bila podijeljena. Neki stručnjaci zastupali su interpretaciju podataka prema kojoj od veće izlaznosti koristi imaju stranke lijevog bloka, dok su drugi tvrdili da ne postoji nikakva očita korelacija između izlaznosti i ishoda glasovanja na parlamentarnim izborima.

Vuk Vuković, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, kaže da izlaznost ne utječe na ukupne ishode izbora koji se održavaju na razini cijele države.

'Ona utječe samo na rezultate u pojedinačnim izbornim jedinicama i to ne posvuda jednako. Tamo gdje su stranke jake, primjerice SDP u osmoj, prvoj i trećoj izbornoj jedinici, a HDZ u devetoj ili petoj, izlaznost će pojačati njihov uspjeh jer ondje imaju veliki pul birača', rekao je Vuković.

'No u izbornim jedinicama u kojima je ishod neizvjestan, izlaznost neće imati utjecaja na rezultate – glasovi će ostati podijeljeni. Dakle, kada se to gleda na razini cijele države, efekt se konačno poništi', dodao je.

Prema Vukoviću izlaznost ne utječe čak ni na rezultate tzv. trećih opcija.

'Obično postoji oko 600 do 700 tisuća ljudi od kojih se oko 300 tisuća okupi oko jedne opcije. To se obično uvijek zbiva na istim mjestima tako da izlaznost ne utječe ni na njihov ishod', pojasnio je.

Naš stručnjak smatra da ideja o tome da veća izlaznost pogoduje lijevim opcijama nema uporišta u statističkim podacima.

'To je mit koji je nastao 2000. godine nakon tzv. trećesiječanjskih izbora, kada je premoćno pobijedila lijeva koalicija uz ogromnu izlaznost od čak 2,9 milijuna birača. Tada su ljudi počeli vjerovati u tu ideju. No kada se pogledaju rezultati četiriju izbora, vidi se da ona nije točna. Mi smo analizirali i predsjedničke izbore. Kada se pogledaju ovi posljednji, vidi se da je izlaznost čak išla malo u korist Kolinde Grabar Kitarović, a ne Ive Josipovića. No u pravilu zapravo nema povezanosti', uvjeren je naš stručnjak.

Prognoza za nedjelju

U nedjelju će na Jadranu biti sunčano, ponegdje uz malu naoblaku. U unutrašnjosti će ujutro i veći dio prijepodneva biti male i umjerene naoblake, a moguća je i magla. Oblačnije će biti u Slavoniji. Sredinom dana očekuje se postupno razvedravanje pa će do kraja dana biti barem djelomice do pretežno sunčano. U unutrašnjosti će puhati vjetar biti slab. Na Jadranu će puhati slaba i umjerena bura s jakim udarima podno Velebita, a na otvorenom sjeverozapadnjak. Jutarnja temperatura u unutrašnjosti će biti od 5 do 10, a na Jadranu od 13 do 18°C. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti će se kretati od 18 do 21, a na Jadranu od 20 do 25°C.