Svaka druga nekretnina kupljena u Zagrebu plaćena je gotovinom, a svaki treći kupac je stranac. Upravo njihov interes za naše nekretnine prvi je razlog visokih cijena.

' Drugo su naši izvana koji se ne smatraju strancima nego naši kupci, treće su ljudi koji su njima prodali tu nekretninu pa opet barataju s kešom i opet taj keš dolazi u Zagreb i četvrto su ljudi koji imaju raznorazne izvore novca za koje bolje da se ne zna otkud su', kazao je Sanjin Rastovac, agent za promet nekretninama za HRT.

Cijene stanova u Zagrebu narasle su posljednjih godinu dana za više od 15 posto. Najviše kupuju stanovnici Njemačke, Austrije i Slovenije kojima su i ove uvećane cijene prihvatljive.

'Unutar samog Zagreba za tri tisuće eura naći novogradnju je postao težak zadatak. Potražnja je i dalje ogromna, a ponuda je slaba, naglašava Rastovac. Zbog toga je sve više mladih ljudi koji i uz subvencije APN-a ne mogu kupiti prvu nekretninu. Nova situacija natjerala ih je da se sve više okreću rubnim dijelovima grada gdje sada isto rastu cijene.

'Manji gradovi oko Zagreba primjerice Dugo Selo, Sesvete, Velika Gorica, Zaprešić su sada jako postali interesantni mladim obiteljima koje u tim zonama mogu sebi priuštiti nekretninu', rekla je Jelena Kravoščanec Todorović, agentica za promet nekretninama.

U gradu Zagrebu imaju plan za takozvano priuštivo stanovanje gdje će najam biti proporcionalan dohotku, a kvalitetni stanovi gradit će se i iznajmljivati po cijelom gradu bez getoiziranja. Prvi takvi gradit će se tek sljedeće godine.

'To je nova zgrada, peta, višestambena zgrada u Podbrežju s 288 stanova koja košta 320 milijuna kuna i pregovaramo s razvojnim bankama', govori Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika. Upravo je takav model podržala Europska investicijska banka na jučerašnjem sastanku s gradonačelnikom potvrdivši da je takav model široko prihvaćen u Europskoj uniji u kojoj se očito bore s istim problemima.