APN je 15. veljače objavio poziv kreditnim institucijama za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita, a one su se zaprimale do jučer zaključno do 15 sati. S obzirom na to da je Hrvatska s početkom 2023. postala članica eurozone i da je kuna otišla u povijest, po prvi puta građanima se nude isključivo eurski krediti.

Privredna banka Zagreb (PBZ) ponudila je najnižu efektivnu kamatnu stopu od 3,12 posto, Istarska kreditna banka Umag 3,14 posto, Hrvatska poštanska banka (HPB) i Nova hrvatska banka od po 3,30 posto, Zagrebačka banka (Zaba) 3,39 posto, Agram banka 3,49 posto, Karlovačka banka 3,54 posto, Croatia banka 3,60 posto, OTP banka 3,64 posto, Samoborska banka 3,67 posto te Erste&Steiermarkische banka i Raiffeisen banka od po 3,75 posto.

Kod ponuda banaka varira i vrijeme fiksne kamatne stope na kredite, a kod nekih i efektivna kamatna stopa. U slučaju OTP-a, navedeni maksimalni EKS od 3,64 posto odnosi se na kredite s razdobljem fiksne kamatne stope od 30 godina, dok nude i kredite gdje je kamata fiksirana deset godina, a EKS iznosi 3,39 posto.

Sličan je slučaj i kod Karlovačke banke, gdje je za kredite s fiksnom kamatnom stopom na cijeli rok otplate, dakle 30 godina, EKS navedenih 3,54 posto, dok u slučaju kredita gdje je kamata fiksirana pet godina maksimalni EKS iznosi 3,35 posto.

Inače, ponuđene kamatne stope su više no ranijih godina, što je očito i posljedica monetarnog zatezanja i podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke, koja tako pokušava obuzdati visoku inflaciju. Primjerice, lani su se najviše efektivne kamatne stope koje su banke nudile kretale od 1,99 do 3,50 posto. Prema pozivu koji je APN uputio bankama, za prvih pet godina otplate kredita kamatna stopa ne može biti veća od 3,75 posto efektivne kamatne stope (EKS) godišnje.

Ponude banaka su morale sadržavati i izjavu da iznos kamate po proteku prvih pet godina otplate kredita, ili dulje u slučajevima predviđenima zakonom, a najmanje sljedeće dvije godine, 'neće biti viši od 10 posto od EKS-a određenog za prvih pet godina otplate kredita'.

U roku od osam dana od isteka roka za dostavu ponuda APN će obraditi ponude i sklopiti ugovore o poslovnoj suradnji s kreditnim institucijama, pa bi tako 3. ožujka na mrežnim stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i APN-a trebao biti i objavljen popis odabranih banaka.

Prema ranije objavljenom hodogramu za novi krug prijava za subvencije, 8. ožujka će biti objavljen oglas za subvencioniranje stambenih kredita u Narodnim novinama, a od tada će i građani moći bankama podnositi svoje zahtjeve za kredite. Naposljetku, 20. ožujka je naveden kao datum kada će banke u ime svojih klijenata početi s predajom zahtjeva za subvencije APN-u.

Za ovu godinu će se izdvojiti oko 9,3 milijuna eura

Javni poziv za građane biti će otvoren oko mjesec dana, odnosno do utroška osiguranih državnih sredstava, a procjenjuje se da će za ovu godinu biti potrebno izdvojiti oko 9,3 milijuna eura, što odgovara broju od oko 5.800 zahtjeva. Mjeru mogu koristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću, a ispunjavaju uvjete banke za dobivanje stambenog kredita.

Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.

Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva, kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Zadnji krug subvencija

APN je od 2017. proveo već sedam natječaja za stambene subvencije, pri čemu je dosad odobreno oko 27.500 subvencija, a kako je već potvrđeno, ovogodišnji, osmi krug subvencioniranja stambenih kredita, ujedno će biti i posljednji.

Odgovarajući na pitanje novinara je li ova mjera APN-a na neki način 'pumpala' cijene nekretnina, koordinator za subvencioniranje stambenih kredita u APN-u Goran Golenić je rekao da se to ne može znati, pri čemu je činjenica da su cijene nekretnina na tržištu visoke.

'Postoje brojne analize koje utvrđuju da dijelom i je, što možemo prihvatiti, ali u konačnici ne znamo kako će se kretati cijene stanova i nekretnina u budućem razdoblju kada subvencija neće biti', izjavio je Golenić.