U europskom izlogu

No ono što se na terenu pričinja kao priprema, na svjetskim sajmovima i turističkim burzama već je odavno zahuktana zbilja. U svijetu se turizam ne svodi na pet mjeseci ljeta, još od kraja 2014. kompjutorski programi žvaču brojke novih ciklusa, analitičari beru nove trendove, a znalci već daju prve prognoze. A one kažu: svjetski turizam u 2015. ostvarit će rasta od tri do četiri posto u odnosu na 1,1 milijardu turista koliko ih je putovalo u 2014. godini. Tako zbore u UNWTO-u (United Nations World Tourism Organization).

'Tijekom proteklih godina, turizam se pokazao iznenađujuće jakim i elastičnim za gospodarsku aktivnost i daje temeljni doprinos oporavku stvaranjem milijarde dolara izvoza i otvaranjem milijuna radnih mjesta. To je posebno važno u Europi koja se bori da nađe svoj put iz jednog od najgorih ekonomskih razdoblja u svojoj povijesti', rekao je Taleb Rifai, glavni tajnik UNWTO-a otvarajući početkom godine Global Tourism Forum u Madridu.

Prema aktualnim analizama Europa zadržava svoju poziciju najposjećenije regije na svijetu u koju je 2014. boravilo više od polovice svih turista u svijetu (588 milijuna), s naznakom da Sjeverna i Južna Europa i Mediteran imaju vodeći rast od čak sedam posto.

Tako odnosi izgledaju globalno, međutim pozicije spomenutih prostora ne određuju samo prirodne ljepote i turistička infrastruktura, nego i niz složenih geostrateških i političkih procesa koji se simultano zbivaju. Dovoljno je podsjetiti na zbivanja u Grčkoj, Tunisu i Ukrajini, od kojih svaka ima svoju povijest i utjecaj ne samo na uspjeh turizma u zemlji, nego i na izglede njihovih konkurenata.

Gužva na Mediteranu

Primjerice, kako će se odraziti politika nove grčke vlade koju predvodi lijeva grupacija Siriza prema vraćanju dugova te zemlje i posebice njihov odnos prema Njemačkoj na odluku njemačkih turista da posjete tu zemlju? Kako će na turističkim burzama odzvoniti najnoviji teroristički akt u Tunisu u kojem su nastradali strani turisti? Hoće li to smanjiti putovanja u zemlje islamskog svijeta i tko će pokupiti vrhnje mogućeg otklona posjeta tim zemljama? Na koga će se najviše odraziti sankcije prema Rusiji zbog djelovanja u Ukrajini koje će u Europu dovesti znatno manje gostiju iz Moskve? To su samo neka od pitanja koji određuju prostor u kojima će ove godine igrati i Hrvatska. Koliko će od njih profitirati? Ako je u 2014. prihod rastao za 2,8 posto u odnosu na 2013. kada se od turizma ubralo 7,2 milijarde eura, koliko ćemo uspjeti zaraditi u 2015. godini?

Neki od spomenutih trendova razvidni su na Berlinskom sajmu (ITB), jednom od najvažnijih turističkih skupova koji se održao početkom ožujka, a ukazuju na to da je utakmica na Mediteranu poprilično zaoštrena. Naime, zbog spomenutih sankcija prema Rusiji, velike turističke zemlje poput Turske ili Španjolske imaju problema kako nadopuniti te manjkove pa intenzivno rade na privlačenju gostiju s drugih tržišta, među kojima je njemačko svakako najznačajnije.

'Istina je da su tursko, španjolsko i grčko tržište izgubili veliki broj ruskih gostiju i oni ih moraju negdje nadomjestiti. Kod nas je u Hrvatskoj udio ruskih gostiju tri posto, no kod ovih zemalja on je značajno veći. S turske i grčke strane turistički sektor već te udarce želi anulirati kroz ekstremno niske cijene', izjavio je u Berlinu Boris Žgomba, predsjednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

Nijemci zaobilaze Grčku?

'Mislim da se ono što se događa nakon pobjede Sirize u Grčkoj može promatrati kao prilika Hrvatskoj da privuče više turista iz Zapadne Europe koja je za nas, kao i za Grke, glavno emitivno tržište', kaže Katarina Miličević sa zagrebačkog Instituta za turizam.

Po njezinu mišljenju, Grčku se na čelu sa Sirizom počinje doživljavati neozbiljno što može štetiti sveukupnom, pa tako i turističkom imidžu.

'Osim toga, ulaženje u otvoren vanjskopolitički sukob s Njemačkom (zahtjev premijera Ciprasa da Njemačka Grčkoj nadoknadi ratnu štetu iz Drugog svjetskog rata) može rezultirati smanjenjem broja dolazaka turista iz Njemačke u Grčku pa bi jedan dio njih mogao doći u Hrvatsku. Nijemci su vrlo disciplinirani i samo jedna preporuka njemačke vlade da se ne ide na ljetovanje u Grčku bi sigurno znatno smanjila broj Nijemaca koji idu u Grčku. To je viđeno za vrijeme ekonomske krize kada je njemačka vlada preporučila građanima da na godišnji odmor ne idu u inozemstvo nego da ostanu u Njemačkoj i da tako pomognu njemačkom gospodarstvu, što su oni u velikom broju i napravili. Konačno, lakomislena izjava premijera Ciprasa da će zabraniti turistička odmarališta (resorte), jer navodno od njih lokalno stanovništvo i destinacija nemaju puno koristi, zasigurno neće pomoći podizanju konkurentnosti turizma u Grčkoj', ističe Katarina Miličević, no dodaje kako hrvatski turizam ne treba samo gledati na standardno dobre njemačke goste, nego se treba ambicioznije predstavljati na udaljenim novim tržištima primjerice Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.

Turisti novog kova

'Po najnovijim podacima, na godinu 60 milijuna Amerikanaca putuje na razna odredišta diljem svijeta, od čega ih u Europu dolazi 11,5 milijuna, no samo nešto više od 200 tisuća posjeti Hrvatsku, što znači da svaki pedeseti Amerikanac koji dođe u Europu posjeti Hrvatsku', ističe Miličević.

Po njezinim riječima, turisti iz SAD-a i Kanade zbog svoje platne moći uglavnom odsjedaju u hotelima visoke kategorije ili u privatnom visokokvalitetnom smještaju. Novo je tržište i ono zemalja BRICS-a – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike te u arapskim zemljama: Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru, Omanu, Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. 'Navedena daleka i nova tržišta u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj sudjeluju s tek 3,2 posto.'

'Turist iz arapskih zemalja tijekom sedmodnevnog boravka u nekoj zemlji troši natprosječno, prvenstveno na kupnju i zabavu. On je zahtjevan pa mu se treba prilagođavati, no usluge koje mu se pružaju spreman je dobro platiti', ističe Miličević.

Odgovor na damping

I Pave Župan Rusković, nekadašnja ministrica turizma i jednu od najistaknutijih praktičarki slaže se da je turizam jako osjetljiv kako na političke tako i na druge događaje (terorizam, katastrofe, gospodarske krize...) ali, ističe 'jednako tako možemo reći i da je neuništiv'.

'Imamo za to dosta primjera uključivši i Hrvatsku. S druge strane Hrvatska je po svom kapacitetu mala turistička zemlja pa je realno za zaključiti da, ako se kod nas ne dogodi nikakva katastrofa, sezona neće izostati. No kako se ponašati u sadašnjim okolnostima? Grčka, Turska, Crna Gora i njima slične u situacijama koje se sada zbivaju snižavaju cijene želeći tako privući veći broj gostiju. Trebamo li i mi to činiti kako bismo privukli turiste? Ja nisam za tu varijantu', odlučna je Župan Rusković i dodaje da se mi s konkurencijom ne možemo nositi cijenama, nego samo kvalitetom usluge i atraktivnošću ponude.
'Takva politika može u nekom trenutku izgledati loša, ali je dugoročno jedina ispravna. Najlakše je spustiti cijenu, ali ju je vrlo teško povećati ako se radi o istoj ponudi', zaključivši kako ćemo se i 2015. suočavati s problemom koji se može svesti na pitanje što želimo od našeg turizma odnosno kakav mi to turizam želimo.

Rezanje turističke grane

'Ako nam je cilj iz godine u godinu imati porast u dolascima od dva-tri posto u odnosu na prethodnu godinu, onda je ostvarenje od 5,8 posto izvanredan rezultat. Ako će nam porast dolazaka i u buduće ostati glavni cilj, onda zasigurno možemo očekivati svake sljedeće godine najbolju sezonu do sada', kaže Župan Rusković i odmah dodaje: 'Ja ne mislim tako, jer 'najbolju' ili 'dobru' sezonu čini puno više od samog rasta broja dolazaka i noćenja.'

Prema njezinoj analizi, manji rast broja noćenja od rasta broja dolazaka znači da nam se prosječan boravak smanjuje. Ukupan priljev od turizma raste nižom stopom od rasta dolazaka i noćenja, a to znači da nam gosti prosječno troše manje. Ostvareni porast noćenja nije povećao broj dana pune zauzetosti u hotelima, znači da nisu produljili sezonu. Dalje, brže raste broj noćenja u apartmanima i obiteljskim kućama (što se potpuno krivo naziva privatni smještaj) od onog u hotelima, ali s bitno kraćom sezonom punjenja.

'Sve ovo ukazuje na razvoj masovnog turizma i negativno utječe na potrošnju, zapošljavanje, investicije i konačnu kvalitetu ukupne ponude. Takav razvoj uništava prostor i prirodu na kojima se temelji naša ponuda. Bolje rečeno, režemo granu na kojoj sjedimo', kaže Župan Rusković.

San o godini turizma

Ocjenjujući poteze aktualnog ministra Darka Lorencina, Župan Rusković kaže kako je hvale vrijedan program Hrvatska 365, ali – 'nema dojam da je na terenu do sada dao neke konkretne rezultate'.
'Imamo klimu i druge resurse za ponudu koja bi u velikom dijelu Hrvatske privukla goste tijekom cijele godine. Regije je moraju kreirati na temelju svojih resursa i zajedno javni i privatni sektor uz podršku HTZ-a i MT-a organizirati (upravljanje destinacijom) i ponuditi ciljanom tržištu', napominje i dodaje kako je vrlo vrijedan pokušaj da se konačno pokrene zdravstveni turizam za koji imamo značajne resurse kako u unutrašnjosti tako i na obali i otocima.

Kad se priča iz načelnih i strategijskih promišljanja prebaci na pojedini turistički slučaj, Župan Rusković zadržava se na brendu koji je po mnogim istraživanjima jači od same Hrvatske.

Torpediranje dubrovačkog brenda

'Ono što me posebno rastužuje je razvoj dubrovačkog turizma posljednjih par godina koji nažalost vrlo uspješno uništava taj jedinstveni prostor kao i brend koji je Dubrovnik stekao prije nekoliko desetljeća, a koji su stvarali turistički profesionalci od početka prošlog stoljeća', kaže Župan Rusković ističući kako je po njezinom odlika nove turističke politike u Dubrovniku - neznanje i pohlepa.

'Snažno se promovira jeftine aranžmane u apartmanima i obiteljskim kućama (čitaj: kupuje se glasače), iz godine u godinu se povećava broj stolova na javnom prostorima (u nekim se ulicama doslovno više ne može prolaziti, a neke izgledaju kao dnevni boravci) što je van svakog ukusa. Nadalje, odobrava se nedolično ponašanje dijela mladih turista, posebno u staroj gradskoj jezgri što negativno utječe na ostale goste i imidž Grada jer ponašanje gostiju stvara percepciju te destinacije. Ne zna se, ili ne želi organizirati prihvat brodova na kružnim putovanjima na način da se smanji gužva koja također jako negativno utječe na brend, prema izjavi gradonačelnika 'zimi se treba odmarati' pa su ukinute sve direktne linije koje smo imali ranije (Frankfurt, Pariz) u izvansezonskom razdoblju...

Znači li to da ona priča s početka teksta o zujanju black&dekerice i miješalice za beton kao stvarnoj mjeri i paradigmi hrvatskog turističkog sna najzornije pokazuje koliko smo u mogućnosti uhvatiti Kairos nekog povoljnog turističkog trenutka?

Zvao se on danas Siriza, Ukrajina ili terorizam, a sutra nekako drugačije.