U rujnu prošle godine, kada je Vijeće stranih ulagača, što predstavlja 125 multinacionalnih kompanija, objavilo da su u Rumunjsku uložili više od 35 milijardi eura, optimizam Rumunja je procvjetao.

Do sredine prošle godine stranci su vodili čak 207.153 tvrtki u zemlji. Gotovo svaku četvrtu investiciju pokrenuli su Talijani, a Rumunjska je sa svojih gotovo 20 milijuna stanovnika nakon Irske zabilježila najveći rast BDP-a u Europskoj uniji.

U drugom tromjesečju prošle godine Rumunjska je zabilježila ekonomski rast od čak šest posto, daleko više od velike većine ostalih članica EU. Riječ je o najbržem rastu od 2008. godine, temeljenom na procvatu potrošnje zbog smanjenja poreznih opterećenja i povećanja plaća.

Štoviše, austrijska bankovna grupa Erste revidirala je svoju prognozu ekonomskog rasta u Rumunjskoj sugerirajući daljnji pozitivan trend nakon što su rezultati nadmašili prijašnje projekcije. Posljednjih godina procvjetala je startup scena koju predvode male inovativne tehnološke tvrtke, što se svakako ne bi dogodilo da Rumunjska nije značajno ubrzala svoju internetsku vezu.

Navikli na posvemašnju oskudicu kroz 43 godine Ceausescuove diktature i bolnu tranziciju, Rumunji su se posljednjih godina okrenuli novim tehnologijama u tolikoj mjeri da se Rumunjska danas smatra novom Silicijskom dolinom. Broj tehnoloških tvrtki vrtoglavo je porastao, baš kao i broj stranih ulagača.

Nadu u bolje sutra održavali su i rumunjski socijaldemokrati koji izbornu pobjedu u prosincu mogu zahvaliti upravo obećanjima o još većem gospodarskom rastu. Plan socijaldemokrata bio je jasan.

Valjalo je samo slijediti preporuke Vijeća stranih ulagača kroz tri ključne točke za uspjeh; izgradnju moderne infrastrukture, demografiju i ljudski kapital te javnu i pravnu učinkovitost na kojoj će se nedavno izabrana vlada upravo poskliznuti. Vladajuća Socijaldemokratska stranka (PSD) je, naime, povukla potez od kojeg će se vrlo teško oporaviti, zbog kojeg je početna euforija splasnula i zbog kojeg ova država pati.

Riječ je o korupciji na svim razinama koja razdire društvo i koči toliko priželjkivani rast. Vladajući PSD je, naime, sa svojim političkim partnerima donio uredbu kojom se dekriminaliziraju slučajevi korupcije kod državnih dužnosnica u vrijednosti od 48.000 dolara. Uredba je stigla isti dana kada je čelnik Socijaldemokratske stranke Liviu Dragnea bio na sudu zbog zloporabe položaja i ovlasti.

Dragnea je već osuđen zbog izborne prijevare, zbog čega nije postao premijer, a njegovi politički protivnici smatraju da iza uredbe o oprostu za tzv. sitnu korupciju stoji upravo on kao premijer u sjeni kojem zakon priječi da postane premijer nakon što mu je u travnju izrečena dvogodišnja uvjetna kazna za namještanje glasanja na referendumu 2012. o smjenjivanju tadašnjeg predsjednika Trajana Basescua, a taj referendum nije uspio zbog slabog odziva.

Dragnea je, inače, trenutno najviše pozicionirani rumunjski političar kojem se sudi, a prema dostupnim podacima, u posljednje tri godine zbog primanja mita i korupcije procesuirano je više od 1000 državnih službenika i dužnosnika.

Očekivano, stotine tisuća Rumunja je izašlo na ulice i primoralo vladu Sorina Grindeanua da hitno povuče uredbu. Međutim, povlačenje uredbe nije zaustavilo prosvjednike u tome da se već više od tjedan dana okupljaju kako bi poručili premijeru i njegovoj ljevičarskoj vladi da 'plešu na tankom ledu' i da korupcija mora biti iskorijenjena.

Koliko se korupcija uvukla u sve pore rumunjske svakodnevice, govore i službeni podaci prema kojima je ova europska država jedna od europskih država s najvećim stupnjem korupcije u državnoj administraciji i mnogim područjima javnog života, pri čemu državni tužitelji preciziraju kako postoji oko 2.000 slučajeva zloporabe vlasti, položaja i ovlasti s ukupnom štetom od milijardu eura nanesenom u protekle tri godine.

Korupcije ima na svakom koraku, počevši od bivšeg premijera i čelnika socijaldemokrata Victora Ponte čija je vlada pala nakon uličnih prosvjeda zbog požara u noćnom klubu, a koji je odnio 64 života.

Ponti se sudi za korupciju u vrijeme dok je radio kao odvjetnik 2007. i 2008. godine i optužen je da je primao novac za posao koji nije obavljao. Za njega se tvrdi i da je zloporabio položaj u stranci kako bi uvjerio jednog poslovnog čovjeka da potroši 220.000 eura na putovanje bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira.

Ponti društvo radi i Elena Udrea, najmoćnija žena među rumunjskim političarima posljednjeg desetljeća, bliska politička suradnica bivšeg predsjednika Basescua. Tužiteljstvo ju je 2015. godine osumnjičilo za podmićivanje i pranje novca. Udreu, naime, sumnjiče da je primila 3,8 milijuna dolara 2012. godine od jednog biznismena u energetskom sektoru kako bi mu omogućila kontrolu nad elektrodistribucijom.

Pored toga, osumnjičena je i za davanje lažnih izjava, trgovinu utjecajem i zlouporabu položaja.

Zbog mita je početkom prošle godine na tri godine i tri mjeseca zatvora osuđen i Adrian Severin, bivši šef diplomacije i zastupnik u Europskom parlamentu, koji je od jednog britanskog novinara koji mu se predstavio kao lobist, pristao uzimati dnevnice.

I bivši ministar financija Darius Vâlcov našao se na sudu jer je kupovao djela Pabla Picassa i Andyja Warhola novcem do kojeg je došao nezakonito. Osim toga, tereti ga se kao bivšeg gradonačelnika jednog manjeg rumunjskog mjesta za uzimanje dva milijuna eura mita kako bi osigurao ugovore za lokalne biznismene.

Vâlcov je, pak, pao nakon što se otkrilo kako je u sefu prijatelja sakrio Renoirovo platno, tri kilograma zlata i 410.000 dolara. Neovisni rumunjski politički analitičari smatraju kako socijaldemokrati 'plešu po rubu' upravo zbog svoje pohlepnosti kojoj su sklone i ostale političke frakcije.

Prema analitičarima, vlada je trebala najprije izglasati proračun, provesti gospodarske reforme koje bi građani osjetili u džepu, a tek onda dobro razmisliti što s korupcijom kao glavnom boljkom rumunjskog društva.

Udar na socijaldemokratsku vladu, pak, mogla bi dobro iskoristiti desnica, točnije rumunjski predsjednik Klaus Iohannis koji je i duhovni vođa masovnih prosvjeda protiv korumpiranih vlastodržaca, iako ni rumunjska desnica nije imuna na mito.

Dobar primjer za to je presuda Danu Voiculescuu, vlasniku najveće rumunjske medijske grupe Antena te utemeljitelju i počasnom predsjedniku Konzervativne stranke koji je zbog zloporabe položaja i ovlasti te pranja novca osuđen na 10 godina zatvora.

Tri godine zatvora dobio je, pak, Gabriel Sandu, bivši ministar malog i srednjeg poduzetništva, trgovine i poslovnog okruženja koji je kao član desno orijentirane Demokratsko-liberalne stranke usko povezane s Rumunjskom pravoslavnom crkvom osuđen zbog primanja mita i pranja novca.

Tektonski potresi u Rumunjskoj događaju se upravo na desetogodišnjicu njezina članstva u Europskoj uniji u kojoj su Rumunji vidjeli obećanu zajednicu u kojoj će se svi nagomilani problemi riješiti sami od sebe.

No do toga nije došlo, pa stoga ne čudi što Rumunjska ulaskom u 2017. nije službeno proslavila desetogodišnjicu članstva u nekoć ekskluzivnom klubu koji se sve više osipa, baš kao i kratkotrajna euforija Rumunja oko boljeg sutra.