Dva ministarstva – znanosti, obrazovanja i sporta te rada i mirovinskog sustava – otvorila su dvomjesečnu javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koji ocjenjuju podlogom za provedbu reforme cjelovitog sustava obrazovanja, ali i usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada. Istovremeno, uspostavlja se i model po kojem će kvalifikacije stečene u Hrvatskoj jednostavno i bez postupka priznavanja biti prepoznate na europskom tržištu rada
'Hrvatski kvalifikacijski okvir jedan je od ključnih, strateških i prioritetnih poteza koji će iz temelja promijeniti i sustav obrazovanja, ali i odnos obrazovanja i tržišta rada u Hrvatskoj, pri čemu posebno želim naglasiti dimenziju socijalne uključivosti', ocijenio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović novi zakonski prijedlog.
Na izradi HKO-a, koji je predstavljen u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kao 10. akt otkako je nova garnitura došla u taj resor, radili su predstavnici obrazovnog sektora, tržišta rada, gospodarstva, civilnog društva, ali i nekoliko ministarstava.
'Kvalifikacije moraju odgovarati potrebnim kompetencijama na tržištu rada i biti razumljive kako poslodavcima u Hrvatskoj, tako i u Europi. Stvaramo pretpostavke da se vrlo jasno odredi koja su zanimanja, znanja i kompetencije potrebne hrvatskom društvu za brži razvoj', pojasnio je ministar Jovanović.
Ukazao je i kako 'na svim razinama obrazovanja programi trebaju biti utemeljeni na jasnim ishodima učenja', napomenuvši da to predstavlja 'prijelaz s koncepta onoga što nastavnik treba prenijeti na ono što učenik ili student treba znati'. 'Bitno je kako se poučava i što učenik na kraju svog obrazovanja zna', kaže ministar Jovanović.
Ocijenjeno je i kako će HKO stvoriti temelje i za vrednovanje ishoda neformalnog, ali i informalnog učenja, a zajedno s formalnim učenjem svi će ti procesi pridonijeti podizanju zapošljivosti i konkurentnosti hrvatskih građana na europskom tržištu rada.
I ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić HKO je ocijenio prvim korakom u oblikovanju veze između obrazovanja i tržišta rada. Naveo je podatak da samo 43 posto mladih koji završe srednju strukovnu školu u trajanju od četiri godine i 49 posto mladih iz trogodišnjih škola uspije naći posao u okviru znanja stečenih kroz obrazovanje.
'Zakon je dio strukturnih reformi koje stavljaju fokus na razvoj ljudskih potencijala u cilju razvoja konkurentnosti gospodarstva. Ključna poluga razvoja Hrvatske je obrazovana radna snaga koja ima sposobnost usvajanja novih znanja prema potrebama tržišta rada', rekao je ministar Mrsić.
Najavio je i formiranje Nacionalnog vijeća ra razvoj ljudskih potencijala, ali i uvođenje standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i davanja preporuka Ministarstvu za donošenje upisne politike. 'Više neće biti upisivanja kvalifikacija i subkvalifikacija u onu sivu, nego u elektronsku radnu knjižicu, što će donijeti i racionalizaciju javne uprave', najavljuje Mrsić.
Za desetak dana, u organizaciji nekoliko ministarstava, u jednom od zagrebačkih vrtića bit će održana i konferencija simbolično nazvana 'Tržište rada i obrazovanje 2025' za koju je ministar Mrsić rekao da će se i tom prilikom vidjeti važnost HKO-a, ocijenivši da je 'okvir alat, a sve drugo je gledanje u kristalnu kuglu'.
