Treba li se Hrvatska danom sjećanja ili spomen-danom prisjetiti srpskih žrtava Oluje, pitanje je koje se ovih dana aktualiziralo u medijima. Zajednički dan sjećanja predložio je srbijanski premijer Aleksandar Vučić, no takvu ideju premijer Zoran Milanović je odbacio. No posljednja dva dana počelo se govoriti i o spomen-danu na srpske žrtve, koji bi se, primjerice, mogao obilježiti 28. rujna na obljetnicu ubojstava u Varivodama. Bi li prihvatili jednu takvu ideju, upitali smo i saborske zastupnike SDP-a I HDZ-a
Još na dan vojnog mimohoda u Zagrebu, ali i na proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu državni vrh jasno je izrazio žaljenje zbog svih žrtava u Oluji, pa i onih srpske nacionalnosti. No posljednih dana povela se rasprava treba li Hrvatska u tom smislu učiniti više, pri čemu se spominjao i dan sjećanja za srpske žrtve. Iako su neki mediji protumačili da je to u tekstu za Jutarnji list predložio Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić, on to danas opovrgava.
Na svom blogu objašnjava kako je govorio 'o mogućnosti da srbijanski premijer Aleksandar Vučić priznaje genocid u Srebrenici, Milorad Pupovac priznaje zločinački karakter Republike Srpske Krajine te da hrvatski državni vrh ode 28. rujna u Varivode i izrazi žaljenje hrvatskog naroda zbog ubojstava nevinih žrtava'.
Treba li Hrvatska danom sjećanja obilježiti stradanje Srba nakon Oluje ili su skloniji ideji odlaska državnog vrha na komemoraciju u Varivode, priupitali smo i ugledne saborske zastupnike.
HDZ-ov Gordan Jandroković podsjeća na inicijativu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića koji je prošli tjedan predložio zajednički dan sjećanja, no takvu ideju premijer Milanović odmah je odbacio. S premijerom se ovaj put slaže se i član HDZ-ovog predsjedništva i glasnogovornik HDZ-ovog Kluba zastupnika Jandroković.
'Ja jesam za komemoriranje svake žrtve, ali ta Vučićeva ideja, odnosno ideja o danu sjećanja, po mom mišljenju, ne dolazi kao dobronamjerni prijedlog, nego kao ideja koja ima za cilj izmijeniti povijesne činjenice i pokušati prikazati da su za rat svi podjednako krivi. To je razlog zašto u toj formi ta ideja ne dolazi u obzir i dok god i srpska država i predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj ne prihvate povijesne činjenice, dotad će sve takve inicijative nailaziti na opravdan otpor', poručuje Jandroković za tportal.
Svaka žrtva, dodaje Jandroković, zaslužuje sućut i sjećanje, no u ovom slučaju 'vidljiva je namjera Vučića da zamagli povijesne činjenice i pokuša izjednačiti krivnju'.
Zajednički dan sjećanja neprihvatljiv je i SDP-ovom Peđi Grbinu. 'Pogotovo dok srpska politika, u osnovi, još uvijek ne priznaje svoju odgovornost za rat, za Vukovar, Škabrnju i svo zlo koje se na području Hrvatske dogodilo. A o BiH, Kosovu i da ne govorim', kaže Grbin za tportal.
No iako nije za zajednički dan sjećanja, Grbin ne vidi ništa sporno da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Milanović odaju počast civilnim žrtvama rata.
'Hrvatska se nakon Domovinskog rata i pobjede u njemu mora prisjetiti svake žrtve rata, bez obzira na nacionalnost. Činjenica je da je u ratu i s naše strane bilo zločina, da su paljene kuće i ubijani ljudi. Obveza je svih nas pokazati poštovanje prema tim žrtvama, a posebno obvezati da se protiv odgovornih pokrenu postupci i da se nestalima pronađe trag', poručuje Grbin
O eventualnom danu sjećanja na srpske žrtve nakon Oluje koji bi se, primjerice, obilježio 28. rujna na obljetnicu ubojstava u Varivodama, Grbin kaže: 'Što se tiče dana sjećanja na civilne žrtve rata u RH, kao što sam rekao, ne vidim ništa sporno. Dapače, smatram našom obvezom prihvatiti i činjenicu da su se zločini dogodili i da postoji moralna odgovornost prema žrtvama. O konkretnom obliku tog komemoriranja ne mogu govoriti jer konkretan prijedlog još nisam vidio, ali se nadam da ćemo oko ovoga uspjeti postići konsenzus bez nepotrebnih prepoucavanja jer u pobjedi treba biti velik.'
Što se tiče eventualnog dana sjećanja, SDSS-ov zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac smatra da srpskoj zajednici treba prepustiti da sama odredi koji će to biti dan i koje mjesto.
'Srpska zajednica već godinama komemorira na različitim mjestima i razlitiče dane i tako će biti. Stradanje je počelo 5. kolovoza i trajalo godinama nakon toga, i kada dođe vrijeme, insititucije će odrediti neko mjesto koje će biti glavni dan i glavno mjesto ili će biti kao što je bilo do sada na različitima mjestima i različitih dana', kaže Pupovac za tportal.
Pupovac podsjeća da su neki iz državne vlasti prethodnih godina dolazili na komemoraciju u Varivode kako bi odali počast srpskim žrtvama, no da srpska zajednica već nekoliko godina ne zove visoke državne dužnosnike.
'Jednom je bio tadašnji predsjednik Josipović, jednom je kao izaslanik premijera došao potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić, no odlučili smo da ih više ne pozivamo jer država ne čini ništa da sankcionira počinitelje zločina, a ono što i čini, čini vrlo nefikasno. Ti postupci koji su u tijeku u dobroj mjeri se odugvlače, ometaju i odvijaju tako da imaju slabe izglede za ishod koji bio u skladu sa zakonitošću i pravednošću. Dvije godine ne pozivamo nikoga jer država ne radi svoj posao i ne želimo da komemoracije služe da država manifestira neku vrstu sućuti, a istovremeno već 20 godina nije uradila što je trebalo, a to je da sankcionira počinitelje. Hoće li se nešto promijeniti ove godine, ne mogu vam reći. I ove godine nije došlo do promjene, hoće li doći do promjene, ne ovisi samo o nama. Ali s obzirom na to kakva je atmosfera u društvu, ne očekujemo osobite pomake', zaključuje Pupovac za tportal.
