Evo što se, ukratko, a najbitnije, dogodilo u RH u posljednjih 25 godina.

Hrvatska je u tranziciju ušla sa skoro tri radnika na jednog umirovljenika i jakom industrijom, a ona je pametnim upravljanjem mogla opstati i biti konkurentna. Ako usporedimo upravljanje ekonomskim sustavima Češke ili Slovačke s upravljanjem sustavom RH te pogledamo početne pozicije, jasno je što je propušteno (uništeno). Iskreno, na nivou Europe teško je naći ekonomski sustav kojim je u posljednjih 25 godina upravljano lošije.

Stanovništvo RH je prelaskom u 21. stoljeće izrazito ostarjelo, i to je proces koji se počeo ubrzavati, piše vigilanteconomics.eu

Paralelno, ogromni dijelovi populacije uhljebljeni su u proračun na teret sve slabijeg i kontrahirajućeg realnog sektora. Tako je danas tek 18 posto populacije u mirovini steklo uvjete za nju punim radnim stažem i punom starosti.

Priloženi grafikon, s kretanjem broja zaposlenih osiguranika koji su uplaćivali u HZMO, tj. prethodne fondove prednike, te umirovljenika i nezaposlenih, kroz dulje vremensko razdoblje - od 1950. do 2012. - pokazuje da Hrvatska 21. stoljeća više ni po čemu nije slična Hrvatskoj 20. stoljeća, a sadašnja demografska i ekonomska slika imaju velike posljedice u smislu troškova, ukupne održivosti i budućeg kretanja društva.

U sklopu ukupnog starenja i smanjenja stanovništva u RH dolazi do pada ekonomski aktivnih, a velike eksplozije umirovljenika i nezaposlenih, i to ponajprije od 1990. do danas. Naime u samo deset godina (1990. – 2000.) stvoreno je preko 400.000 umirovljenika, što znatno nadmašuje ukupno starenje stanovništva. Od 2000. do 2012. stvoreno ih je još 200.000.

Životni standard se održavao umjetno – rastom proračuna i eksplozijom javnog duga.

Od kraja 2008. država je povećala javni dug za više od 120 milijardi kuna (sa 150 na 270 milijardi kuna) dok je BDP pao s 343 na 330 milijardi kuna.

Detalje možete pregledati OVDJE