Širenje novog koronavirusa jedinstven je izazov, kako za pojedince tako i za javno zdravstvo i zdravstvene sustave širom svijeta. A kako su se ljudi sve više suočavali s novim stresorima, nastalim uslijed socijalne razdvojenosti i eksponencijalnog rasta slučajeva Covida-19, povećavala se zabrinutost za održavanje dobrog mentalnog zdravlja.

U posljednjih nekoliko tjedana masovna samoizolacija i zatvaranje javnih prostora dramatično su promijenili naša socijalna i međuljudska iskustva. Kakav bi to utjecaj moglo imati na mentalno zdravlje, odgovara profesorica Dani Fallin, šefica Odjela za mentalno zdravlje u Školi javnog zdravlja Johns Hopkins Bloomberg.

Stvar treba sagledati iz nekoliko kutova, kaže Fallin. Za početak, tu su učinci koje izolacija i socijalno distanciranje mogu imati na mentalno zdravlje pojedinaca. Postoji puno dokaza koji pokazuju da socijalna izolacija može, između ostalog, povećati simptome mentalnih bolesti poput depresije i anksioznosti.

Drugo, sve se ovo događa dok primamo niz teških vijesti o samoj pandemiji. Zabrinutost zbog pandemije i posljedice socijalne izolacije mogu biti teška kombinacija. Posebno zabrinjava povećan rizik od anksioznosti i depresije, upozorava Fallin.

Važno je prepoznati ova stanja i osvijestiti ih. Važno je također prepoznati da je to potpuno normalan ljudski odgovor na situaciju u kojoj se nalazimo. Neki će trebati potražiti profesionalnu pomoć, posebno oni koji već imaju problema s mentalnim zdravljem zbog uzimanja droga, depresije i anksioznosti.

Mnogo terapeuta sad nudi online usluge zdravstvene zaštite pa ljudi ne moraju napuštati svoje domove radi pružanja i primanja skrbi. Postoje i mnoge aplikacije i internetske stranice za samopomoć koje mogu biti vrlo učinkovite.

Kako ljudi mogu ostati motivirani tijekom dugog razdoblja socijalnog distanciranja?

Važno je zadržati brigu o sebi, ističe Fallin. Treba biti svjestan vijesti i medija koji ih prenose. Što više vremena provodite čitajući vijesti o pandemiji, to je veća vjerojatnost da ćete se osjećati zabrinuto. To je posebno izraženo kad cijele dane boravite kod kuće.

Druga učinkovita strategija je pokušati pronaći načine za socijalni i profesionalni angažman, pridržavajući se pritom pravila socijalnog distanciranja. Korištenje alata kao što su Zoom ili Teams, ne samo za razgovor, nego i za videokonferencije, može pomoći ljudima da se osjećaju povezani s kolegama, obitelji i prijateljima te održati osjećaj pripadnosti.

Također treba pokušati zadržati uobičajenu rutinu. Takav osjećaj inače nam pruža svakodnevan odlazak na posao ili u školu, a u nesigurnim vremenima, poput ovih, rutina kod kuće može biti korisna. Održavanje osjećaja normalnosti može biti način ublažavanja neizvjesnosti u svakodnevnom životu tijekom netipičnog vremena.

Mnogi od nas neočekivano provode puno više vremena kod kuće sa svojim partnerima, cimerima i obiteljima. Što možemo učiniti da održimo zdrave odnose u kući i možda se još više zbližimo tijekom ove krize?

Budite milosrdni jedni prema drugima, ponašajte se s poštovanjem i budite spremni na opraštanje, savjetuje Fallin. Trenutno smo svi anksiozni i preplavljeni neizvjesnošću. Ključno je pokazati strpljivost u odnosima s drugima.

Sad smo svi podložni pojačanim osjećajima straha, tjeskobe i depresije. I to je u redu; to je normalan i tipičan ljudski odgovor na ove događaje te postoji puno alata pomoću kojih možemo lakše proći kroz ovu situaciju. Onima koji otprije imaju problema s mentalnim zdravljem situacija bi se mogla pogoršati, pa trebamo obratiti posebnu pozornost na očuvanje zdravlja.

Održavanje mentalnog zdravlja i dobrobiti tijekom tako neizvjesnog i nepredvidivog trenutka zahtijeva puno vremena i pažnje, ali je i presudno za održavanje ravnoteže.

Učinite nešto što inače ne radite, savjetuje Fallin. Igrajte društvene igre s članovima obitelji. Takve naizgled male stvari mogu biti ključne da zajedno savladate situaciju u kojoj se nalazite. Svatko će pronaći vlastiti izlaz. Samci će možda morati više koristiti društvene mreže nego što su to činili prije; drugi će pak na društvenim mrežama provoditi manje vremena jer će se radije okrenuti članovima obitelji s kojima dijele dom, ponekom susjedu ili prijatelju kojem će se moći povjeravati.

Važno je pronaći izlaz, utjehu u ovo poremećeno vrijeme, zaključuje profesorica Fallin.