Nova stvarnost

Kako ostati zdrav i priseban: Sedam važnih savjeta znanstvenika koji su u izolaciji živjeli mjesecima

04.04.2020 u 20:57

Bionic
Reading

Pronađite si neki hobi i ne zaboravite osnovnu misiju, a to je ostati doma i tako sačuvati vaše i tuđe zdravlje, poručuju znanstvenici koji su dugo vremena proveli u udaljenim istraživačkim stanicama

Svijet je zaključan. Od Hrvatske do Sjedinjenih Država, od Perua, do Francuske, od Indije, do Južne Afrike i Novog Zelanda, milijarde ljudi zatvoreno je u vlastite domove. Svi čekaju u nadi da će ovo ekstremno socijalno distanciranje usporiti širenje koronavirusa. Nitko nije siguran koliko će dugo trajati ta izolacija; neki stručnjaci kažu da bi ona mogla potrajati nekoliko mjeseci ili više. Pa kako ostati zdrave pameti u ovoj čudnoj novoj stvarnosti?

Smithsonian je za savjet pitao ljude koji znaju: znanstvenike koji mjesecima žive u svemiru ili u udaljenim istraživačkim stanicama. Evo što nam oni savjetuju:

Napravite raspored

Većina znanstvenika ističe važnost planiranja dana kako biste izbjegli monotoniju i ostali motivirani. Austrijska liječnica Carmen Possnig provela je godinu dana u istraživačkoj stanici Concordia na Antarktici, koju Europska svemirska agencija koristi za simulaciju života u svemiru. Punih devet mjeseci polarne zime ona je s 12 kolega istraživala učinke izolacije. Upoznali su što je to 'zimski prekomjerni sindrom' koji uključuje razdražljivost, nesanicu i promjene raspoloženja.

Kako bi ostala prisebna i produktivna, Possnig je svaku večer radila novi raspored za sljedeći dan, dodjeljujući svakom zadatku po pola sata. 'Ako ste planirali provjeriti vijesti pola sata nakon ručka, nemojte ih proučavati do večere', savjetuje ona.

Američka liječnica Sheyna Gifford provela je pak 366 dana u simulatoru životnih uvjeta na Marsu, izgrađenom na obroncima havajskog vulkana Mauna Loa. Mala bijela kupola, zvana HI-SEAS, bila je domaćin šesteročlanoj posadi koja je jela smrznutu i dehidriranu hranu, komunicirajući sa svijetom s odmakom od 20 minuta, baš kao da se javljaju s Marsa. Kad bi izlazili, odlijevali bi svemirska odijela.

'Ako se ne možete držati rasporeda, ništa zato', savjetuje Gifford. ' 'Pokušajte kroz dana proći kao kroz igru. Uz rad, samousavršavanje i pomaganje drugima, sasvim je u redu, ponekad i potrebno, ne raditi ništa. Ponašali bi se tako nekoliko sati mjesečno i bilo bi nam sjajno!'

Pronađite si hobi

'Na Antarktiku smo mjesecima gradili zid za penjanje', kaže Possnig. 'Poboljšala sam vještine sviranja klavira, naučila izrađivati rimske oklope od gline, govoriti francuski i talijanski jezik, a počela sam pisati i knjigu.'

Kad bi odradili obavezne poslove, 'marsovci s Havaja' posvetili bi se umjetnosti, slušali glazbu, igrali društvene igre i jedni drugima šišali naraslu kosu.

James Bevington, još jedan iz posade HI-SEAS-a, sjeća se karaoka večeri i prepričavanja gurmanskih recepata; jednom su, kaže, u stanici napravili kopiju Subway sendvič bara.

Pokrenite se 'Budući da je vrijeme koje smo provodili vani bilo vrlo ograničeno, morali smo pronaći alternativu', kaže Possnig. 'Joga, zumba, pilates, treninzi snage, sve se to lako može raditi i u skučenom, zatvorenom prostoru. To će vam pomoći da ostanete u tjelesnoj formi, smanjit ćete stres i biti opušteniji.'

Jogom se opuštala i njena kolegica, danska liječnica Nadja Albertsen, koja je svaki dan odlazila u teretanu, izgrađenu u antarktičkoj postaji.

Budite tolerantni

Astronautkinja i kemičarka Cady Coleman u svemiru je boravila tri puta; posljednji put provela je godinu dana u Međunarodnoj svemirskoj stanici. Prije toga šest je tjedana živjela u šatoru na Antarktiku gdje je prikupljala meteorite za svoj Smithsonian muzej.

'Naučila sam da je besmisleno razmišljati o stvarima na koje nemate utjecaja; što bi bilo kad bi bila okružena nekim drugim ljudima koji se drugačije ponašaju', kaže Coleman.

'Ne mogu se svi jednako ponašati u ekstremnim situacijama', kaže Possnig. 'Sitna navika vašeg cimera, dosad nebitna, može iznenada pokrenuti svađu. Zbog toga je važno razgovarati o stvarima koje čovjek doživljava kao dosadne. Što prije, to bolje, i uvijek na prijateljski, otvoren način.'

'Morate shvatiti da raspoloženje prelazi s jedne osobe na drugu', slaže se Bevington. 'To se dobro vidi kad se cijela vaša društvena mreža sastoji od vas i pet drugih osoba; ako se jedna od njih probudi lošeg raspoloženja, to će se lako proširiti na ostale.'

Živite dan po dan

'Trenuci slabog raspoloženja ili gubitak motivacije sastavni su dio života u izolaciji', kaže Possnig koja je svaki izazov razbijala na manje dijelove. 'Pitala bi se što mogu sada učiniti, što u sljedećim satima, a što ovog tjedna? Svaki prebrođeni dan diže vam samopouzdanje i osjećaj da se možete nositi se s izolacijom.'

'Pokušajte cijeniti dobre stvari, pohvalite nekoga drugog i zapamtite da će se to završiti; ovo nije zauvijek', sugerira Albertsen. 'Živite dan po dan, ako možete.'

Ostanite u kontaktu i nemojte brinuti samo o sebi

Coleman je svaki dan svom sinu iz Međunarodne svemirske stanice telefonom čitala priče. Pomagala bi mu i u pisanju domaćih zadaća, iz svemira.

Gifford preporučuje da svaki dan komunicirate sa šest osoba. To mogu biti ljudi koje poznajete, ljudi sa sličnim interesima na društvenim mrežama ili ljudi koji rade posao koji vas zanima.

'Postavljajte im pitanja', kaže ona. 'Ponudite riječi ohrabrenja. Naučite ih nečemu u čemu ste vi dobri i naučite nešto od njih.'

'Ostanite u kontaktu s drugim ljudima koliko god je to moguće', slaže se Albertsen. 'Razgovarajte, zabavljajte se, diskutirajte... Koristite sva sredstva koja su vam pri ruci, od Skypea do WhatsAppa.'

Kad Havaji glume Mars Izvor: Društvene mreže / Autor: NASA Goddard

'Ako nemate kućnog ljubimca, uzgojite biljku', kaže Gifford. 'U svom životu imajte nešto što ovisi o vama. Da shvatite koliko ste značajni i da naš opstanak ovisi o mnogi naizgled sitnih detalja.'

U svemu pronađite nešto dobro

'Život je doista jednostavan i morate se usredotočiti na ljude s kojima živite', kaže Bevington, živeći u izolaciji. Albertsen se pak navikla svakodnevno primjećivati ​​pet dobrih stvari.

'naučila sam se cijeniti fini obrok, dobru šalu ili jednostavno cijeniti ljude oko sebe', kaže ona. Jasno joj je da postoje velike razlike između iskustava znanstvenika koji to što radi čini zbog karijere i ljudi koji čame po kućama u strahu od virusa. Ali vidi svjetlost na kraju tunela.

'Važno je kako si ljudi međusobno pomažu, koliko se cijene i brinu jedni o drugima, čak i na daljinu', kaže ona. 'Nitko nije sam u ovome, i to uvijek treba imati na umu.'