Stručnjaci angažirani u realizaciji projekta LIFE DINALP BEAR za upravljanje i zaštitu populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama, komentirali su nedavni slučaj u Moravicama gdje je medvjedica s mladuncima napala i ozlijedila lovca. Slaven Reljić i Đuro Huber s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ističu da se napad medvjeda na čovjeka, u usporedbi s drugim opasnostima i nezgodama koje ga mogu zadesiti, izuzetno rijetko događa
Reljić i Huber podsjećaju da je autor Steve Hererro u svojoj knjizi 'Napadi medvjeda' izračunao da, ako je vjerojatnost poginuća čovjeka od napada medvjeda 1, onda je takva vjerojatnost za smrt od napada psa 67, pčela 180, groma 374, a od drugih ljudi čak 90.000. Također je u lovu rizik stradanja od drugih lovaca neusporedivo veći od rizika napada medvjeda.
'Medvjedica koja vodi mlade u slučaju ugroze svog potomstva može započeti obrambeni napad. Najčešće je takav napad lažni – medvjedica se zaustavlja prije samog kontakta s čovjekom. Kada i dođe do kontakta, namjera medvjedice nije ubiti žrtvu (te je primjerice pojesti) nego je onesposobiti toliko da više ne predstavlja prijetnju njenim mladima. Nažalost, to može značiti vrlo ozbiljne ozljede s obzirom na snagu medvjeda i krhkost ljudskog tijela', navode stručnjaci.
Za svođenje rizika od napada medvjeda na minimum, glavno je pravilo da se medvjeda ne smije iznenaditi, a ako se iznenadni susret ipak dogodi, potrebno je reagirati smireno i ovisno o situaciji (o čemu više možete pročitati u letku LIFE DINALP BEAR projekta). Posebno je važno ne naći se između medvjedice i njenih mladih. Situacije u kojima medvjedice s mladima ozlijede ljude, potiču javnost na reagiranje i predlaganje smanjenja broja medvjeda. Medvjedice moraju imati mlade, inače bi populacija nestala. Ne možemo ukloniti sve ženke s mladima, poručuju Reljić i Huber.
Važno je, nastavljaju, pojasniti još jednu činjenicu: ponašanje medvjedica u slučajevima kada brane mlade nije povezano s ukupnom veličinom populacije. Ovoga ljeta zabilježena su dva napada medvjedice s mladima u Italiji (Trento) i u sjevernoj Albaniji, a u oba ta slučaja to su bile gotovo jedine reproduktivne ženke u tim sredinama.
Zašto ove jeseni ima više medvjeda u blizini naselja?
Ove jeseni u blizini naselja viđa se više medvjeda nego što je to uobičajeno zbog izostalog uroda bukvice (ploda bukve) kojim se medvjedi hrane, posebno u ovom periodu kad spremaju salo za zimu. Naselja predstavljaju alternativni izvor hrane u obliku neobranog voća ili nezaštićenog smeća. Slično je bilo i 2008. godine kada se također pričalo o 'invaziji' medvjeda, podsjećaju stručnjaci, dodajući da je već sljedeće jeseni, kad je bukva ponovo urodila plodom, većina medvjeda postala 'nevidljiva' za ljude.
Za kraj, poručuju da je susret s majkom medvjedicom s medvjedićima rizičan zbog medvjedičinog poriva da zaštiti mlade – što je instinkt koji dijeli sa svim drugim živim bićima.
'Informirana javnost ključ je humanog i sretnijeg suživota medvjeda i ljudi, a s ciljem pružanja potpune informacije potrebno je konzultirati sve uključene stranke: lokalno stanovništvo, lovce, druge korisnike tih prostora i stručnjake', zaključuju Reljić i Huber.
