'Bit će to pasivna solarna kuća od oko 70 kvadrata, građena tako da sama djeluje kao sunčev kolektor i spremnik topline. Koštat će oko 20.000 eura, ako u to uračunate i papirologiju, razne dozvole. I za stanovanje bi trebala biti jeftina - nema plaćanja klasičnih režija jer će sama kuća proizvoditi toplinsku energiju pomoću fotonaponskih ćelija', Motik će dok vješto silazi s krova.

Eskapizam. Reciklirano imanje Vukomerić počelo je nicati prije desetak godina, kad je, u to doba profesor povijesti u školi, a danas upravitelj imanja Marko Šišak od roditelja dobio komad barem 20 godina netaknute zemlje na kojem je s nekolicinom istomišljenika odlučio stvoriti edukacijski centar za permakulturu, piše Globus

Njihov odlazak u Vukomerić nije eskapizam, koketira s rousseauovskim povratkom prirodi. Imanje su uspjeli pretvoriti u sad već dobro poznatu adresu aktivizma kroz podučavanje permakulture. 'Svijet u kojem živimo bazira se na moći čije su dvije osnovne poluge novac i znanje. Mi smo odabrali širiti znanje', kažu.

Doduše, sasvim specifično znanje. Iako permakulturu mnogi prvo percipiraju kroz vrtlarenje, ona je puno šira; zapravo je to tiha revolucija zaogrnuta vrtlarstvom, ona je logičan i praktičan odgovor na klimatske promjene, fosilna goriva, pa i ekonomsku krizu. Podrazumijeva život s prirodom, brigu o čovjeku, zemlji, zraku, vodi, energiji i zajednici; permakulturaši dizajniraju imanja kojima je cilj biti energetski i na sve druge načine samodostatnima, brinu za poštenu raspodjelu viškova. Dok mnogi pričaju o korištenju obnovljivih izvora energije, a sve se svodi na to da kupuju opremu, u Vukomeriću podučavaju kako to sam jeftino napraviti, ne bi li postalo dostupno svima, a ne samo malom broju ekološki osviještenih i financijski potkovanih.

Rijetko da je tko u nas pričao o biodizelu kad se grupa iz Vukomerića već vozila na tome. Prvi su u nas počeli raditi i tzv. finske peći poznate po visokoj efikasnosti, građene od cigle i šamota. Za zidanje finske peći ne treba puno novca, ali ono traži dosta znanja.