Ministar pravosuđa Orsat Miljenić odbacio je prijedloge da se dekriminaliziraju kaznena djela protiv časti i ugleda kako bi se novinarima dalo veće slobode u radu. Na okruglom stolu u Hrvatskom novinarskom društvu rekao je da još nije siguran hoće li odredbu o sramoćenju izbacivati iz Kaznenog zakona ili će je samo mijenjati
Premda postoje sumnje u ispravnost definicije kaznene odredbe sramoćenja, pogotovo nakon što je novinarka Slavica Lukić na temelju te odredbe nepravomoćno osuđena na kaznu od 26 tisuća kuna jer je pisala istinu o trošenju javnog novca u korist Medikola, ministar Orsat Miljenić ne misli da je Kazneni zakon loš.
'Ne mislim da se nakon nepravomoćnih presuda treba žuriti u promjenu bilo čega, ali moj načelan stav je taj da se Kazneni zakon treba mijenjati ako postoji mogućnost da se zloupotrijebi', rekao je Miljenić i dodao da su odredbu o sramoćenju preuzeli iz švicarskog zakona. Tvrdi da i tamo imaju problema s tumačenjem sramoćenja i da se oko toga vode polemike, no kada su u pitanju kazena djela protiv časti i ugleda (poput klevete, op. a.), Miljenić je siguran da one ostaju u domeni kaznenog prava.
Kaže da se može razgovarati o premještanju uvrede u prekršajnu sferu, ali kada je u pitanju kleveta, Miljenić kaže da se nema o čemu razgovarati, jer je kleveta namjerno iznošenje neistine. 'Ako netko tko zna da će naštetiti drugome, da se zna da je to o čemu piše neistina i svjesno to iznosi to je kleveta', pojašnjava Miljenić. Smatra da treba povećati zaštitu privatnih osoba kada su u pitanju novinarski tekstovi, a olabaviti zakon kada se propituju javne ličnosti.
Na okruglom stolu sudjelovali su profesori prava, novinari i suci. Tako je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić prosvjedovao zbog medija koji su pisali da nije problem u zakonima, nego u sucima koji ne znaju tumačiti zakone i konvencije. 'Je li presuda donesena zbog lošeg zakona ili suca? Bi li se ovdje danas uopće raspravljalo da predmet postupka nije bila Slavica Lukić, koja je također javna osoba i koja iza sebe ima mašineriju EPH', upitao je Turudić i odbacio teze o 'zlim, korumpiranim i needuciranim sucima'.
Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista, odgovorila mu je da iza nje ne stoji nikakva mašinerija: 'Ne stoji iza mene nikakav stroj EPH. Da je EPH tužen, sada biste imali prilike vidjeti što je stroj. Mene su prvenstveno podržali kolege iz drugih redakcija.'
Lukić smatra da je odredba o sramoćenju inspirativna za suce koji su represivno raspoloženi prema novinarima. 'Mislim da je zakonska odredba loša, a dokaz nije samo presuda protiv mene, nego i tužbe koje su podignute protiv građana i novinara u nešto više od godine dana', rekla je Lukić.
Predsjednik Odbora za medije i Laburist Branko Vukšić kaže da su hrvatski zakoni bolji od sudske prakse: 'Kada govorimo o sramoćenju i zaštiti novinarske profesije, moramo govoriti u puno širem kontekstu, a to je etički standard društva. Gdje nema društva, o svemu odlučuje politika i represivni organ. Tamo gdje nema društva ponaša se drugačije i sudska praksa.'Profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Petar Derenčinović uvjeren je da je nepravomoćna presuda u slučaju Slavice Lukić loša te da se 'ne temelji ni na ovako lošem zakonu'. Založio se za to da se Kazneni zakon u dijelu vezanom uz kaznena djela protiv časti i ugleda vrati na razinu od prije 2011., a da se zaštita osobnog i obiteljskog života zajamči kroz druge odredbe.
Odvjetnica Vesna Alaburić uvjerena je da je kazneno djelo sramoćenja u zakon uneseno 'jer je postojala politička volja da se olakša progon novinara'.
'Danas preispitujemo ima li aktualna vlast volju da to promijeni', zaključila je Alaburić. Smeta joj to što se jedino novinarima ne priznaje pravo na grešku. 'Svim drugim profesijama morate dokazati namjeru, jedino se novinari smatraju krivima dok ne dokažu suprotno', tvrdi Alaburić. Založila se za dekriminalizaciju djela protiv časti i ugleda ocijenivši da građani kvalitetnu zaštitu mogu ostvariti kroz građansko i prekršajno zakonodavstvo.
Novinar Damir Dević zakon smatra nejasnim i lošim. 'Ako se htjelo zaštititi osobnu i obiteljsku sferu, to je trebalo jasno napisati. Indikativno je to da prva nepravomoćna presuda nije donesena zato što je netko pisao o nečijem djetetu ili ljubavnici, nego se odnosi na gospodarsku sferu, iz čega je jasno kakva se praksa može očekivati u budućnosti', ocijenio je Dević.
Potpunu dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda zatražio je predsjednik HND-a Zdenko Duka, koji je upozorio da kazneno djelo sramoćenja 'uvodi strah i vraća nas u vremena socijalizma, kad je bio moguć zatvor za verbalni delikt te zaključio kako je 'u najmanju ruku iz Kaznenog zakona nužno izbaciti sramoćenje i ublažiti odredbe vezane uz klevetu'.
Izvijestio je da je peticiju HND-a za izmjenu Kaznenog zakona do sada potpisalo 1.600 ljudi.
