U članku se otok opisuje kao mjesto koje se rijetko spominje u medijima, ali na kojemu se početkom ovoga ljeta, bržim dolaskom hitne medicinske pomoći mogao spasiti jedan ljudski život. Navodi se i slučaj djevojke koja je sredinom kolovoza doživjela strujni udar te je tako unesrećena čekala sat i pol do dolaska hitne i slučaj djeteta koje je, slomivši uvečer ruku, u bolovima bilo prisiljeno čekati do jutra na prvi katamaran.

Unatoč činjenici da tijekom ljetnih mjeseci mediji izvještavaju o podvizima hitne medicinske službe, koja u koordinaciji s pilotima helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva ili s gliserima Ministarstva unutarnjih poslova spašava ljudske živote Unije ne spadaju, tvrdi autorica članka, u kategoriju otoka gdje je medicinska skrb tako učinkovita. Nameće se pitanje kakva li je tek zdravstvena usluga izvan sezone, u zimskim mjesecima.

U razgovoru za tportal predsjednik Otočnog sabora Denis Barić tvrdi da Unije nisu usamljeni slučaj.

'Zdravstvo na otocima, a posebno na malim otocima nije na zavidnoj visini ili blago rečeno nije dobro, posebno u zimskim uvjetima, kad su loša vremena i liječnik nije u mogućnosti doći na otok do svojih pacijenata. Slučaj s otoka Unija treba probuditi ministra zdravstva koji pod hitno mora nešto napraviti po pitanju zdravstvene zaštite na malim otocima. Ljudi zimi znaju biti odsječeni od kopna i bez zdravstvene zaštite po nekoliko dana. Ljudski život je neprocjenjiv i trebamo se prema njemu odnositi s poštovanjem, a ne u njemu gledati samo potrebu za glasom na nekim od izbora', kazao je Barić.

Naglasio je kako je zdravstvena zaštita kritična gotovo na svim otocima te je nezahvalno praviti top listu onih koje bi prioritetno trebalo zbrinuti.

'Gdje god se okrenete problemi. Liječnik na otoku Silbi primjerice pokriva otoke Premudu i Olib. Onaj na Istu zadužen je za pacijente na otoku Molatu, odnosno mjestima Molat, Zapuntel i Brgulje. Ništa bolja situacija nije na otoku Ižu. Tamošnji je liječnik zadužen za Veli i Mali Iž te Malu Ravu i Velu Ravu. Liječnik iz mjesta Ugljan na istoimenom otoku dolazi na intervencije na Rivanj i Sestrunj, a Zlarin, Žirje, Kaprije i Prvić dočekuju liječnika iz Šibenika. U Žirju se preko tjedna o pacijentima brine medicinska sestra', nabraja Barić i nudi rješenje.

'U socijali i zdravstvu potrebno je naći načina za uvažavanje otočnih specifičnosti bilo kroz drukčije standarde ili kroz posebne programe. Posebnosti se očituju kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, primjerice u broju liječnika koji nije adekvatan površini koja se pokriva, ne samo obiteljskih liječnika, već i pedijatara i ginekologa te bi trebao biti veći. Valja povesti brigu o kvotama i limitima za kućnu njegu jer je teško ostvariva na slabije naseljenim dijelovima otoka ili manjim otocima te je potrebno pronaći model državnog programa posjeta specijalista otocima kako bi se ostvarile uštede', rekao nam je Barić.

Predsjednik Otočnog sabora ujedno ukazuje kako su zbog malog broja stanovnika plaće liječnika u načelu niže na otoku nego na kopnu te naglašava kako je potrebno revidirati i uvesti manji optimalni broj pacijenata za liječnike na otocima.

'U socijali problemi kvota i standarda istovjetni su onima u zdravstvu, uz dodatno otežavajući čimbenik velikog broja staračkih ili starijih domaćinstava. Tako su kvote za gerontodomaćice, domove za starije i nemoćne osobe, dnevne boravke i broj socijalnih radnika neprilagođeni otočnoj stvarnosti', tvrdi Barić.

Navodi i smjernice koje bi podignule razinu socijalne i zdravstvene zaštite na otocima.

'Potrebno je uvesti obvezu liječnika da prilagodi svoj rad teritorijalnoj rasprostranjenosti pacijenata. Pravila HZZO-a to sada priječe jer liječnici moraju ordinirati isključivo u svojoj ordinaciji. Među prioritete svakako spada izgradnja heliodroma i medicinskih brodova, ali i domova za osobe treće dobi. Otočanima ne treba 'olakšati život', njima treba 'jednakost šansi' i mogućnost da svoj život razvijaju na način kao da su na kopnu', zaključio je Barić.