Ovakvih i sličnih tvrdnji u oglasima koji su posljednjih godina preplavili naše medije, kako tiskane, tako i internetske, ima cijelo more. Ništa čudno. Obećanja, uglavnom popraćena garancijama o 'prirodnosti' i povratu novca, zvuče nevjerojatno dobro, neki će reći čak predobro da bi bila istinita. Koja osoba s viškom kilograma ne bi poželjela smršaviti bez gladovanja i koji muškarac ne bi htio ekspresnu potenciju koja će mu omogućiti svakodnevni seks po tri puta na dan, čak i u poznim godinama. Ima li ičeg važnijeg od dobrog izgleda, dobrog seksa i dobrog zdravlja? A nema medija koji nisu gladni oglašivača.

Čak i opasni lijekovi opstaju na tržištu!

Čini se da u ovoj simbiozi nema baš ničeg spornog. I nema. Sporno je samo pitanje tko će i kako zaštititi kupce od proizvoda koji nemaju učinkovitost kakva se reklamira, a osobito od onih koji su opasni.

Oglašivači uglavnom tvrde da je najbolje jamstvo povrat novca. No njime se eventualno jamči učinak koji se reklamira, često ni to (jer udio onih koji će se potruditi vratiti proizvode nije velik), ali ne i zaštita od mogućih opasnih nuspojava.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA) pokazalo je da brojni biljni pripravci i suplementi, čak i oni koji nađu svoj put do ljekarni, najčešće namijenjeni upravo gore navedenim ciljevima, sadrže zabranjene tvari poput anaboličkih steroida ili opasnih droga sličnih amfetaminima. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) zabranila je prodaju 274 dodatka hrani za mršavljenje samo između 1. siječnja 2009. i 31. prosinca 2012. No samo godinu dana nakon izbacivanja iz ljekarni, dvije trećine njih vraća se na police s drugim nazivima. Ovi podaci pokazuju da FDA vodi težak rat za sigurnost na tržištu suplemenata i alternativnih pripravaka koje samo u SAD-u godišnje uprihođuje oko 33 milijarde dolara.

Ministarstvo nema resursa za otkrivanje svih prijevara

Za takvu problematiku kod nas je zaduženo Ministarstvo zdravlja. No i ono se susreće sa sličnim problemima kao američki FDA. Osobito na crnom tržištu koje nije malo.

Kada su u pitanju lijekovi, naš zakon je jasan – oni moraju imati odobrenje za stavljanje u promet koje daje Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europska komisija. A lijekovi moraju proći vrlo zahtjevne testove prije nego što će se naći na tržištu.

Prema MIZ-u, potrošači su načelno zakonski zaštićeni kada je u pitanju oglašavanje i prodaja pseudolijekova koji navodno liječe tumore i slične ozbiljne bolesti, jer je zabranjeno navoditi da imaju ljekovita svojstva ako nemaju odobrenje za stavljanje u promet kao lijekovi, odnosno ako nisu registrirani kao tradicionalni biljni lijekovi. Nadzor nad njihovom prodajom i oglašavanjem provodi farmaceutska inspekcija Ministarstva.

Međutim u MIZ-u ističu da inspekcija nema dovoljno resursa za sustavno pregledavanje internetskih stranica, već djeluje kada uoči takve proizvode ili zaprimi prijavu. Tada se provodi nadzor i poduzimaju se odgovarajuće pravne mjere ukoliko je moguće utvrditi fizičku ili pravnu osobu koja nudi i oglašava takve proizvode. Ukoliko to nije moguće, što je često, predmet se dostavlja MUP-u.

Zašto homeopatski pripravci kao lijekovi?

Zanimljivo je da se u našem zakonu homeopatski pripravci tretiraju kao lijekovi iako su brojne studije, uključujući veliku preglednu koja je obuhvatila 110 istraživanja, a objavljena je 2005. u uglednom časopisu The Lancet, pokazale da nemaju veći efekt od placeba. To je rezultat usklađivanja s europskom legislativom prije ulaska u EU. Ipak u Hrvatskoj ih je od više tisuća, koliko ih ima na međunarodnom tržištu, odobreno tek 15-ak. Njihova ljekovita svojstva uglavnom se ne smiju oglašavati jer većina njih nema nikakve indikacije o djelovanju. Oni rijetki koji ih još imaju posljednjih godina ih prilikom obnove licenci uglavnom postupno gube zbog postrožavanja pravila o regulaciji lijekova. Neki stručnjaci smatraju da je kategorizacija homeopatskih pripravaka kao lijekova ipak dobra jer olakšava kontrolu njihove regularnosti i neštetnosti.

381086,367427,322715,297738
Dodaci hrani i kozmetika

Kako stvari stoje s dodacima prehrani i kozmetikom? Oni ne moraju proći rigoroznu kontrolu učinkovitosti, no moraju proći provjeru koja će osigurati to da nisu štetni.

Dodaci prehrani su tvari ili proizvodi koji su namijenjeni prehrani ljudi ili se može očekivati da će ih ljudi konzumirati. Dodacima prehrani smatra se hrana čija je svrha dopuniti uobičajenu prehranu, a koja predstavlja koncentrirane izvore hranjivih tvari ili druge tvari prehrambenog ili fiziološkog učinka u odmjerenim malim količinama u obliku kapsula, tableta, kapi, praha i sl.

Kozmetički proizvodi definirani su kao tvari ili smjese namijenjene dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela (koža, kosa i vlasište, nokti, usnice i vanjski spolni organi) ili sa zubima i sluznicom usne šupljine prvenstveno radi njihova čišćenja, parfimiranja ili zaštite i održavanja u dobrom stanju, mijenjanja njihova izgleda ili korekcije tjelesnih mirisa.

U slučaju sumnje na zdravstvenu ispravnost dodatka hrane ili kozmetičkog proizvoda, odnosno sumnje na štetno djelovanje na zdravlje, potrošači mogu uputiti prijave Ministarstvu zdravlja. One se ondje raspoređuju na sanitarnu ili farmaceutsku inspekciju ovisno o vrsti proizvoda.

Stavljanje na tržište dodatka prehrani detaljno je uređeno pomoću nekoliko propisa. Njihovo označavanje, reklamiranje i prezentiranje moraju biti takvi da proizvodu ne pripisuju svojstva prevencije, terapije i liječenja bolesti ljudi ili upućuju na takva svojstva. U EU je donesen popis odobrenih zdravstvenih tvrdnji koje takvi proizvodi mogu isticati – primjerice: 'vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava'.

Kozmetički proizvodi na tržište se smiju staviti samo ako su zdravstveno ispravni, odnosno ispravni glede senzoričkih svojstava, vrste i sadržaja štetnih tvari, obavijesti o proizvodu, sastava i mikrobiološke ispravnosti tamo gdje je potrebno i koji ne mogu prouzročiti štetne utjecaje na zdravlje ljudi i okoliš. Oni se moraju prijaviti Europskoj komisiji putem portala Cosmetic product notification portal (CPNP). Odgovorna osoba prije stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište treba osigurati to da je on podvrgnut procjeni sigurnosti.

Stavljanje na tržište, kao i reklamiranje dodataka prehrani, redovito nadzire i kontrolira Sanitarna inspekcija. Dodaci prehrani se inače prodaju u ljekarnama, drogerijama i sličnim specijaliziranim prodavaonicama pa ih je preporučeno nabavljati ondje. Za proizvode koji se prodaju preko interneta ili telefonskog kontakta ne postoji nikakva garancija da su prošli proceduru registracije!

Sanitarna inspekcija je također nadležna za kontrolu kozmetičkih proizvoda.

Najčešći problem - lažne tvrdnje

U MIZ-u nam kažu da su uspostavili sustav monitoringa radi praćenja proizvoda koji se stavljaju na tržište. Rezultati njihovih redovnih godišnjih kontrola pokazuju da je najveći problem nedozvoljeno oglašavanje i pripisivanje svojstava liječenja. U manjem broju slučajeva u proizvodima se nalaze nedozvoljene aktivne tvarni iz lijekova koje bi trebale pojačati fiziološki učinak pripravka. Kada otkrije nedozvoljeno oglašavanje, inspekcija zabranjuje proizvod dok se ono ne uskladi, a u slučaju štetnog utjecaja na zdravlje, kao i u slučaju da se utvrdi da su suplementu dodane nedozvoljene tvari, naređuje se njegovo povlačenje, javni opoziv i zabranjuje stavljanje na tržište.

Jedina prava zaštita je - zdrava skepsa

Dakle što zaključiti? Iz svega navedenog proizlazi da nema bolje zaštite od zdravog razuma. Budući da državne službe teško mogu pratiti sve moguće nove supstance koje se svakodnevno javljaju na tržištu, najpametnije je pouzdati se u lijekove, kozmetiku i dodatke koji su zadovoljili stroge standarde EU-a, koji su registrirani i mogu se naći u službenim ljekarnama. Za proizvode koje ćemo nabavljati preko interneta i u telefonskoj prodaji ili pak na nekom štandu na tržnici nitko nam ne može garantirati osim samih proizvođača i dobavljača. Oni mogu biti registrirani, ali nisu nužno. Dobavljači će nam možda obećati povrat novca ako smo nezadovoljni učinkom, ali ne i da neće već za koji mjesec, ako ih netko otkrije u eventualnoj prijevari, staviti ključ u bravu, skupiti zaradu i nestati. Drugim riječima nitko nas ne može zaštititi od naše vlastite lakovjernosti.

Konačno, ako sumnjate u neki oglašeni proizvod, a ne vjerujete ni farmaceutima, ili vam se ne da čekati proceduru MIZ-a, postoji još jedno dobro rješenje – obratite se stručnjacima na stranici 'Dokazi u medicini' koji objavljuju analize neovisne, neprofitne svjetske kolaboracije Cochrane. Oni su možda već istražili ono što vas zanima, a ako nisu, učinit će to uglavnom prilično ažurno. Evo jednog takvog primjera analize za sprej za potenciju koji se reklamira u našim medijima.