Ako ste ikada pomislili kako se suvremeni sukobi u Hrvatskoj daju podvući na ustaše i partizane, vrijeme je da tu iluziju odbacite i pogledate istini u oči, u nas je na djelu 11 dubokih društvenih konflikata, neki su sukobi stvarni, a neki umjetni i po potrebi inducirani. Tako govori Anđelko Milardović, politolog i direktor Instituta za europske i globalizacijske studije iz Zagreba u svojem novom blogu 'Sukob ideologija, nevjerojatna lakoća postojanja zarobljenog uma' i - da ne bismo ostali samo na paušalnoj ocjeni - detaljno pobrojava tko se sve, s kime i zašto u nas sukobljava
Na čelu su, dakako, stari/permanentni ideologijski sukobi fokusirani oko partizana i ustaša, partizana i četnika u Hrvatskoj, fašista i antifašista. Društvo se, potom, gloži oko totalitarizma i antitotalitarizma, komunizma i antikomunizma, kozmopolitizma i nacionalizma, demokracije i antidemokracije, demokracije i postdemokracije, Hrvata i Srba, Hrvatske i Europe, Hrvatske i 'regiona'.
Uzroci tih sukoba različiti su (Milardović ih navodi devet), a to je tek dio analiza o aktualnoj zbilji što će se 2. i 3. lipnja čuti na skupu pod nazivom Totalitarizam – historiografija, politika i kultura sjećanja u srednjoj i jugoistočnoj Europi što ga na splitskom Filozofskom fakultetu organizira Institut za europske i globalizacijske studije. Motiva za organiziranje takvog skupa na domaćoj i europskoj sceni ne manjka, gotovo ne prođe dan da mediji ne pronesu, ako ne izjavu aktualnih vlastodržaca, a ono barem svjež ulični grafit s porukama stare mržnje. Dakako, Hrvatska nije samo ni u vremenu ni u prostoru pa će se dobar dio tema ticati prošlog vremena, ali i šireg s europskog prostora koje sve više analitičara uspoređuje s onim iz 30-ih godina prošlog stojeća. Pritom, ne može se reći da se organizaciji skupa nije pristupilo temeljito i široko, smještajući ga u međunarodni okvir, kako po izboru lokalnih totalitarizama različitih predznaka, tako i po podrijetlu sudionika.
Prema najavi, skup o totalitarizmu pod naslovom Hrvatska i Jugoslavija u procijepu između totalitarizama - 75. obljetnica otvara referat dr. Ive Goldsteina, povjesničara i, kako se ima čuti, uskoro bivšeg veleposlanika u Parizu. Poširoka tema dijeli se, potom, na četiri okrugla stola. U prvom, naslovljenom Revolucija i represija, Tomislav Dulić s The Hugo Valentin Centrea iz Uppsale izložit će temu Ideologija, kontrola i nasilje: teorijske i komparativne perspektive nasilja u Jugoslaviji, 1941. - 1953.; tema Noella Turtura s Columbia Universityja je Mijenjanje skale totalitarizma: rituali javnog poniženja i socijalna smrt u fašističkoj Italiji; a posebno zanimljivim čini se predavanje Gorana Hutineca sa Sveučilišta u Zagrebu: Fašistički zločini, komunistička pravda. Taj panel završava i promocijom knjige Žarka PaićaTotalitarizam, posvećene fenomenu koji je u 20. stoljeću kroz Hrvatsku prošao u desnoj i lijevoj varijanti.
Od tema koje će biti izlagane na okruglom stolu pod nazivom Ideje i vrijednosti, pozornost će svakako izazvati analiza Marijana Buljana, doktoranda Sveučilišta u Splitu. On je, na temelju pisanja splitskih novina iz 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća, usporedio modele gradnje kulta ličnosti Aleksandra I. Karađorđevića i Josipa Broza Tita.
Treći stol, pod nazivom Proizvodnja znanja i kultura sjećanja, nosi, uz teorijska, i filozofska promišljanja i propitkivanja iz krvave zbilje i maglovite stvarnosti, primjerice, Jelena Đureinović s Justus Liebig Universityja izložit će temu: Nevine žrtve komunističkog režima? Sjećanje na Jugoslaviju u sudnici; Aleksandar Jakir sa Sveučilišta u Splitu iznijet će temu: Sjene prošlosti. Koncept totalitarizma u suvremenim debatama u Hrvatskoj o naslijeđu 'doba ekstrema'; a Dražen Lalić sa Sveučilišta u Zagrebu: Suočavanje s prošlošću od 2006. do 2016. u Hrvatskoj
Posljednji panel Problematiziranje totalitarizma - teorija i usporedba ponovno vraća pogled u prošlost: Dieter Pohl s Alpen-Adria Universitäta u Klagenfurtu govorit će o totalitarizmu u Europi; Constantin Lordachi s Central European Universityja u Budimpešti usporedno analizira fašizam na vlasti kroz totalitarni eksperiment u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj, 1940. - 1945.; dok Burkhard Olschowsky, Bundesinstitut für Kultur und Geschichte der Deutschen im östlichen Europa, usporedno analizira državni socijalizam u Poljskoj i DDR-u u trenucima njegova rasapa.
S obzirom na to da svaki stol uključuje u sebi koncept propitkivanja i diskutiranja, nema nikakve dvojbe da će u dvoranama splitskog sveučilišta biti vruće, a kad je posrijedi i promišljanje posljednjeg pitanja skupa - Kamo dalje?, nadamo se i poticajno. Oko toga, organizator skupa Anđelko Milardović nema nikakve dvojbe.
'Svi smo od svega umorni! Vrijeme je za katarzu! Da se suočimo sa sobom i da odlučimo hoćemo li živjeti ili se, po vlastitoj odluci, ukrcati na Titanic! A santa leda je blizu! Pa, birajmo! Život ili santu leda? Ja sam za život, ali ne ovako zamišljen i formatiran! Jer, ovo što se oko nas zbiva nema više nikakva smisla. Očito se nastavlja igra moći koju slijedi moć igre!', zapisao je u emotivnom kraju svoga bloga objavljenom kao neka vrsta uvoda u splitski skup o totalitarizmu.
Vezano za ideološki rat koji od predizborne kampanje ne jenjava u Hrvatskoj, Milardović ističe: 'mi smo sadomazohistički taoci i zarobljenici prošlosti! Nitko nam nije kriv za to psihopatološko stanje, niti imamo pravo upirati prstom u Druge. U međuvremenu, MI smo postali najveći neprijatelji nama samima pa ne treba‘fabricirati neprijatelje. Nije da ih nema, ali se prije svega trebamo zapitati za vlastitu političku psihopatologiju. Stati pred zrcalo!'.
'Sukob ideologija odgovara moćnicima. Oni ga potiču. Riječ je o tranzicijskim profiterima, to jest političkoj i financijskoj oligarhiji nastaloj u privatizaciji kao legaliziranoj pljački stoljeća', smatra autor.
