Daleko smo od Japana, ali doživjeti stotu u Hrvatskoj sve je lakše. Popisom stanovništva 2011. prebrojen je na području Hrvatske 2.201 stogodišnjak, za čak 51,2 posto više nego 2001. godine. U kategoriji stogodišnjaka, ili dugovječnih osoba u dobi od 95 do 106 godina, prije dvije godine bilo je 1.719 žena i 482 muške osobe. Premda su žene konstantno dugovječnije od muškaraca, veći je porast stogodišnjaka zabilježen upravo u muškoj populaciji, za 49,2 posto.

Hrvatska u tom pogledu nije izoliran slučaj: u klubu osoba starijih od 100 godina moglo bi se, procjenjuju demografi, do 2050. godine naći gotovo šest milijuna ljudi. Broj stogodišnjaka u svijetu narastao je od nekoliko tisuća, koliko ih je bilo sredinom 20. stoljeća, na više od 300.000, a najveća je koncentracija dugovječnih u Japanu i SAD-u. Stogodišnjaci su skupina čiji broj u populaciji najbrže raste, a procjenjuje se da će njihov broj u svijetu do sredine 21. stoljeća narasti za čak 20 puta, čime će postati najbrže rastući dio populacije. Hoće li prema toj računici u Hrvatskoj 2050. godine živjeti gotovo 45.000 stogodišnjaka, stručnjaci nisu izračunali, piše Novi list

'Projekcije nisu rađene, ali je činjenica da pratimo trend Zapadne Europe u rastu broja starijih osoba, pa se očekuje da ćemo do 2030. godine, kao i zapadnoeuropske države, imati udio osoba starijih od 65 godina veći od 30 posto. Drugim riječima, svaka treća osoba, a u nekim krajevima i svaka druga, bit će starija od 65', računa Spomenka Tomek Roksandić, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Porast broja stogodišnjaka, smatraju u Referentnom centru, Hrvatska bi trebala iskoristiti u razvoju zdravstvenog turizma, a brend bi, kažu, mogla biti najdugovječnija Hrvatica rođena u 18. stoljeću, Jela Ljubičić, koja je doživjela 115 godina.