Kako bi naš svijet danas izgledao da nije bilo 'Zvjezdanih staza'? iPad, preklopni mobiteli, zvuk kliznih vrata i touch-screen kompjutori možda nikada ne bi postojali da ova serija znanstvenike i inovatore nije pokrenula u pravom smjeru...
Jules Verne u svojim je romanima predvidio mnoga današnja tehnološka dostignuća, poput puta na Mjesec ili ronjenja kroz morske dubine, Karel Čapek pisao je o robotima, a George Orwell o nadzornim kamerama i distopijskoj budućnosti pod budnim okom Velikog Brata... Mašta pisaca znanstvene fantastike uvijek je sezala dalje od sadašnjosti.
Jedna znanstveno-fantastična serija s kraja 60-ih godina također je dala svoj doprinos tehnološkom napretku te inspirirala velik broj znanstvenika. Osmislio ju je Gene Roddenberry, bivši vojni pilot i policajac, koji je imao svoju viziju budućnosti - svijet bez rasnih podjela i diskriminacije, utopiju u kojoj nema gladi ni pohlepe.
Svakog dana sve se više približavamo futurističkoj viziji 'Zvjezdanih staza', a već smo je u nekim aspektima života i pretekli – za početak, sjetili smo se sigurnosnih pojaseva, ako ništa drugo. Ako se osvrnete oko sebe, velike su šanse da ćete naći barem nekoliko tehnoloških dostignuća koja su inspirirana 'Zvjezdanim stazama'. Ne želimo pritom reći da su one doslovno promijenile svijet, no sasvim su sigurno znanstvenike gurnule u pravom smjeru...
Osobna računala
Nastanak 'Zvjezdanih staza' poklopio se s jednom od najvećih prekretnica u računalnoj industriji, izumom integriranih krugova iliti mikročipova, koji su u upotrebu ušli
nekoliko godina prije. Iako su tranzistori u to doba već postojali, na njihovoj su se osnovi još uvijek gradili veliki i složeni uređaji, povezani žicama s ogromnim brojem spojeva. Jack Kilby pokrenuo je revoluciju svojim izumom integriranih krugova koji su objedinili pasivne elemente poput otpornika i kondenzatora, te tranzistore, kao aktivne elemente, na jednom komadu silicija.
To je naposljetku omogućilo razvoj prvog osobnog računala koje je bilo relativno pristupačno, a da pritom nije zauzimalo polovicu radne sobe. Legenda kaže da je Ed Roberts, njegov kreator, svom izumu ime dao na nagovor svoje kćeri. Malena je ispalila: 'Zašto ga ne bi nazvao Altair, Enterprise tamo ide večeras!' I tako je prvo osobno računalo dobilo naziv po zvijezdi iz 'Zvjezdanih staza'.
iPadd
'Zvjezdane staze' otišle su i korak dalje od osobnih računala te brodskim časnicima u ruke uvalile prethodnike tableta i smartphoneova. PADD, Personal Access Display Device, imenom neodoljivo podsjeća na današnji ultimativni gadget, Appleov iPad. Doduše, PADD-ovi su u nekim slučajevima (pogotovo u originalnoj seriji) bili korišteni pomoću stylusa, na čiji se spomen Steveu Jobsu već diže preostala kosa na glavi.
Ipak, vjerujemo da odobrava LCARS, Library Computer Access and Retrieval System, operacijski sustav korišten u The Next Generationu (TNG), koji je krenuo 1987, i njegovim spin-offovima. LCARS se vrtio na svim Flotinim računalima, od velikih konzola, pa do spomenutih PADD-ova – skalabilnost na djelu.
U originalnoj seriji prvi je trikorder bio veličine današnjeg tableta, imao analogne kontrole te displej kao minijaturni CRT televizor. S vremenom je smršavio pa smo u TNG-u dobili preklopni uređaj i kompaktniju formu.
Enterpriseove konzole Robertu Haitaniju, Palmovom dizajneru s početka devedesetih, poslužile su kao inspiracija za dizajn korisničkog sučelja Palm OS-a, a forma prvog Palma Treo desetak godina kasnije sličila je originalnom komunikatoru.
Mobiteli
Kad je god izviđačka ekipa s Enterprisea bila u posjetu nekom planetu, u potrazi za novim civilizacijama i zgodnim lokalnim djevojkama, u kontaktu s brodom mogla je ostati putem komunikatora - malog preklopnog uređaja.
Dr. Martin Cooper pomislio je, zašto ne bismo i mi? 'Za ostatak svijeta bila je to fantazija. Za mene cilj', rekao je. Cilj koji je uz Motorolinu pomoć pretvorio u stvarnost 1973. napravivši cigletinu od dvije kile. Ali bežičnu cigletinu. Trebale su nam godine do malih preklopnih modela nalik komunikatorima, ali došli smo i do toga.
Komunikatori su imali još jednu funkciju koja danas postaje standard u mobilnim uređajima – GPS navigaciju. Dobro, Kirk nije imao aplikaciju s mapama planeta i lokalnim znamenitostima, već su komunikatori služili za lociranje izvidničkog tima te teleportaciju na brod.
Medicinski gadgeti
Možda je McCoyev skener zapravo bio obična soljenka, ali ta vam je soljenka mogla u sekundi reći sve zdravstvene probleme koje imate, koje ste imali, pa čak i one koji vam tek prijete. Prije četrdeset godina neinvazivne tehnologije poput ultrazvučne dijagnostike, CT skenera ili magnetske bile su godinama daleko od komercijalne upotrebe, a za postavljanje dijagnoze mnogih bolesti trebalo je obaviti operaciju nad pacijentom. No Enterpriseova bolnica bila je spremna za jednostavnu, brzu i bezbolnu dijagnostiku. Brzi sken pacijentovog tijela i McCoy je na monitorima iznad bolničkog ležaja imao pacijentove vitalne znakove.
Što nam još nedostaje?
Komunikatori su u 'Stazama' istovremeno služili kao univerzalni prevoditelji bilo kojih, pa čak i nepoznatih jezika. Kažu nam da ćemo testne primjerke takvog uređaja imati oko 2150. godine, no primitivnije inačice u raznim varijantama imamo danas. Američka vojska koristila ih je u svojim ratnim akcijama na Bliskom istoku, a Google trenutačno radi na softveru koji bi prepoznavao govor i automatski prevodio poznate jezike. Današnji komercijalni (i besplatni, poput usluge Google Translate) softver za prevođenje još je uvijek daleko od točnog i upotrebljivog proizvoda, pa će proći još neko vrijeme prije nego što će domaći portali u tri klika generirati vijesti.
Danas smo došli do te razine da se CNN-ovi novinari mogu holografski javiti u studio, čime smo zapravo tek dostigli 'Zvjezdane ratove'. To realno i nije neki uspjeh, s obziromna to da se stvar odvijala 'long time ago...', a čak ni projekcija nije bila nešto pretjerano bajna. No daleko je to od virtualnih prostora koji bi rekreirali sve što nam mašta poželi. U usporedbi s holodekom prvi put viđenim u TNG-u, današnja je tehnologija virtualne stvarnosti primitivna.
Teleportacija je jedna od najintrigantnijih i najpoželjnijih tehnologija 'Zvjezdanih staza', no još uvijek nam je izvan domašaja. U posljednjih desetak godina, znanost je na ovom području napredovala od uspješne teleportacije fotona do, nedavno, atoma. Ipak, ne radi se o 'pravoj' teleportaciji, već je ideja koristiti to u kvantnim računalima.
Sveti gral tehnološkog dostignuća 'Zvjezdanih staza', warp pogon i nadsvjetlosne brzine najdalji je od realnosti. Alcubierreov pogon opisuje matematički model koji bi omogućavao putovanje 'brže od svjetlosti', bez proturječja Einsteinovoj teoriji relativnosti, pri čemu bi se prostor ispred sabijao, a prostor iza broda širio, no to stoji tek kao puki skup formula na papiru...