U posljednjih petnaest dana, prema podacima dostupnim iz medija, u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama poginulo je petnaest ljudi. Nesreće su se događale na autocestama te lokalnim županijskim i gradskim cestama. Uzroci su bili različiti, a ono što je posebno zabrinjavajuće je to da su u trima nesrećama sudjelovali mladi vozači, dakle oni koji imaju manje od 24 godine
Tako je u Cvetkovcu pored Koprivnice 11. listopada vozačica (22) izgubila kontrolu nad automobilom Škoda Octavia i 'pokupila' oca i kćer na autobusnom stajalištu. Djevojčica je preminula na licu mjesta.
Koji dan kasnije kod Dugog Sela četiri mladića vraćala su se kući u večernjim satima u Škodi Octaviji. Policijski očevid pokazao je da je 20-godišnji vozač izgubio kontrolu nad vozilom u trenutku kad je izlazio iz desnog zavoja. Prešao je na suprotnu stranu ceste i potom sletio u odvodni kanal kojim se automobil nastavio kretati. Zbog naleta na drveće automobil se prevrnuo na krov. Poginuli su vozač i suvozač.
Posljednjeg dana rujna na Jadranskoj magistrali kod Baškog Polja u blizini Makarske vozeći Golf devetnaestogodišnji je vozač krenuo oko jedan sat u noći u pretjecanje, zabio se u vozilo koje je naišlo iz suprotnog smjera i na mjestu poginuo. O silini udarca i stanju vozila nakon nesreće svjedoči podatak da je dvanaest vatrogasaca izvlačilo ljude iz hrpe lima.
S mladim vozačima treba raditi više
Ivan Dadić, umirovljeni profesor Prometnog fakulteta, smatra da s mladim vozačima treba raditi više nego što je to danas slučaj.
'Prevencija na sustavan i dugoročan način, a ne kampanjski. Kažnjavanje može kratko dati rezultate, ali ne na duge staze. Dugoročno se problem neće riješiti bez razvoja sustava. Najviše smo uložili u autoceste, a premalo u područja gradova. Neiskustvo mladih vozača jedan je od razloga zbog kojih se događaju nesreće. Problem leži u tome što bi osim vožnje i propisa ljudi trebali učiti zašto se nešto treba ili ne treba raditi; kakvi fizički zakoni vladaju između ceste i automobila. Često se bavimo sporednim stvarima, a jedno vrijeme smo se bavili time da ograničimo snagu vozila, ali ne treba zaboraviti to da i vozila manje snage mogu prouzrokovati nesreće. Vozila više snage obično su kvalitetnija i imaju bolje performanse', smatra Dadić.
Dodao je i da bi pomogli treninzi sigurne vožnje na simulatoru, ali prije svega više spoznaja o odnosima između vozila i ceste.
Profesor Željko Marušić smatra da su mladi vozači očito nedorasli snazi i brzini vozila koje su vozili. Drži da je ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila kojima smiju upravljati mladi vozači nož u leđa prometnoj sigurnosti.
'Činjenica da je Ustavni sud problematizirao prava i diskriminaciju mladih vozača, a ne i prava i diskriminaciju njihovih žrtava, pokazuje da nema odgovornosti, nažalost ni sustavnog znanja, donositi takve odluke. Hitno treba vratiti uredbu ograničenja snage automobila za mlade vozače, s time da se limit s 80 smanji na 70 kW (sa 109 na 95 KS)', smatra Marušić.
Marušić: Butković bi trebao podnijeti ostavku
Napominje i da treba unaprijediti postupke očevida nakon tragičnih nesreća kako bi se osigurali uvjeti za preciznu forenziku korištenja bilo koje funkcije pametnog telefona tijekom vožnje, osnovati povjerenstvo koje će temeljito analizirati stanje zaštitnih ograda na autocesti, posebice u područjima oko betonskih konstrukcija nadvožnjaka, portala i rasvjetnih stupova, ali i utemeljiti, kako bi je on nazvao, Hrvatsku agenciju za sigurnost cestovnog prometa koja će uzeti stvari u svoje ruke i zaustaviti anarhiju u prometnom sustavu.
'Ministar prometa Oleg Butković, najodgovorniji za kaos i anarhiju u prometnom sustavu, barem kao formalni i moralni čin u posljednjim danima tehničkog mandata trebao bi podnijeti ostavku. Budući premijer Andrej Plenković dobro bi trebao promisliti kome će dati palicu za upravljanje najvažnijim resornim ministarstvom kako bi konačno struka preuzela stvari u svoje ruke i prekinula crni niz', zaključio je Marušić.
448468 ,448396 ,448332 ,448126
