Nova američka administracija mora u potpunosti shvatiti važnost politike 'jedne Kine', rekla je u ponedjeljak glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying. No, nije to jedina stvar o kojoj će morati razmišljati novi američki predsjednik Donald Trump. On je pak pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u posjet Washingtonu početkom veljače, a pokret Hamas je Trumpa upozorio na prijetnje koje će izazvati moguće preseljenje veleposlanstva Sjedinjenih Država iz Tel Aviva u 'okupirani' Jeruzalem
Novi američki predsjednik Donald Trump, koji je prisegnuo u petak, prošlog je mjeseca napravio presedan u desetljećima američke politike prema Kini, razgovarajući telefonski s tajvanskom predsjednicom Tsai Ing-wen. Kasnije je sugerirao da je politika 'jedne Kine' otvorena za pregovaranje. Politika 'jedne Kine' tvrdi da postoji samo jedna kineska država iako se dvije vlade nazivaju kineskima.
U međunarodnim odnosima to znači da države koje uspostavljaju diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom to ne smiju činiti i s Republikom Kinom, poznatijom kao Tajvan. Peking taj samoupravni otok smatra svojevoljnom provincijom koju treba vratiti pod kontrolu Kine, a ne isključuje i upotrebu sile.
Trump pozvao Netanyahua u posjet u veljači
Predsjednik Trump pozvao je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u posjet Washingtonu početkom veljače u telefonskom razgovoru u kojem su istaknuli važnost jačanja izraelsko-američkih odnosa, priopćila je Bijela kuća, a prenose agencije u ponedjeljak. U prvom telefonskom razgovoru s Netanyahuoom otkako je u petak preuzeo dužnost, novi američki predsjednik istaknuo je dosad neviđenu predanost izraelskoj sigurnosti.
'Predsjednik i premijer dogovorili su se da će se savjetovati o nizu pitanja u regiji, uključujući prijetnje Islamske Republike Iran', navodi se. Prema Netanyahuu 'prvi prioritet države Izrael bit će ukidanje prijetnje koju predstavlja loš nuklearni sporazum zaključen 2015. između Irana' i šest velikih sila, među kojima su Sjedinjene Države pri čemu je upravo dosadašnji predsjednik Barack Obama odigrao veliku ulogu i to smatra svojim velikim uspjehom. Trump je također rekao da se mir između Izraela i Palestinaca može postići samo pregovorima između dviju strana, no da će SAD raditi s Izraelom na ostvarenju tog cilja.
Odnosi između Izraela i administracije Obame završili su sporno pošto je SAD odbio uložiti veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se poziva Izrael da prekine gradnju naselja na okupiranim teritorijima. U nedjelju, uoči telefonskog razgovora Trumpa i Netanyahua izraelska gradska uprava Jeruzalema dala je konačno zeleno svjetlo izgradnji 566 stanova u tri četvrti istočnog Jeruzalema. Međunarodna zajednica smatra ilegalnima sve izraelske kolonije na okupiranim palestinskim područjima.
Nadalje, Bijela kuća je u nedjelju objavila da je u ranim fazama razgovora o ispunjenju Trumpova o preseljenju američkog veleposlanstva u Izraelu iz Tel Aviva u Jeruzalem. Taj bi čin mogao izazvati bijes arapskog svijeta. Sadašnje američko veleposlanstvo je u Tel Avivu kao i većina diplomatskih predstavništava drugih zemalja. Izrael naziva Jeruzalem svojom vječnom prijestolnicom, no Palestinci također polažu pravo na taj grad kao dio buduće palestinske države. Obje se strane u tome pozivaju na biblijska, povijesna i politička prava.
Također, tvrda desnica unutar vlade pritišće Netanyahua da pripoji naselje Maale Adumim na okupiranoj Zapadnoj obali koja bi se time prepolovila na dva dijela i praktički bi se onemogućilo osnivanje vjerodostojne palestinske države koja bi imala zemljopisni kontinuitet.
Palestinci upozorili Trumpa neka ne seli veleposlanstvo u 'okupirani' Jeruzalem
Islamistički pokret Hamas upozorio je ponedjeljak Trumpa na prijetnje koje će izazvati moguće preseljenje veleposlanstva Sjedinjenih Država iz Tel Aviva u 'okupirani' Jeruzalem. 'Američka administracija prekoračuje crvenu liniju odlukom o preseljenju svog veleposlanstva', priopćio je Hamas koji od 2007. vlada u Gazi.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas, koji je u više navrata upozoravao Trumpa da bi takva odluka bila shvaćena kao 'agresija', obratio se za pomoć Jordanu kako bi se otvorila izravna linija komunikacije s novom američkom administracijom, izvijestio je u ponedjeljak Izraelski radio.
Što Slovenci očekuju od Trumpa?
Svaki četvrti Slovenac smatra da će Trump biti dobar američki predsjednik i svjetski lider, dok su ostali podijeljeni na one koji drže da se neće dobro iskazati i na one koji kažu da treba pričekati hoće li biti dobar ili loš, pokazala je anketa ljubljanskog 'Dela', objavljena u ponedjeljak.
Na pitanje kako ocjenjuju dva predsjednička mandata Baracka Obame, točno polovica ih je rekla da je to bilo pozitivnih osam godina, a 14 posto da nisu zadovoljni politikom koju je Obama vodio.
S druge strane, Slovenci su bliži političkim pogledima Trumpa kada je riječ o zaustavljanju ilegalnih migracija jer se boje velikog navala migranata iz sjeverne Afrike u Europu, a smatraju i da globalizacija i sporazumi o slobodnoj trgovini donose više lošega nego dobrog, može se zaključiti iz ankete.