Neka novija istraživanja pokazala su da čimpanze, majmuni i vrane najvjerojatnije imaju tzv. osnovnu 'teoriju uma', sposobnost da kod drugih prepoznaju mentalna stanja, koja se do relativno nedavno smatrala isključivo ljudskim potencijalom.
Ova ideja sada je dobila konačnu potvrdu, barem kada su u pitanju vrane.
Što je teorija uma?
Teorija uma je sposobnost inteligentnog živog bića da drugim živim bićima koja promatra pripiše razum i određena mentalna stanja. To je zapravo kognitivni mehanizam, a ne neka znanstvena teorija O umu. Mi smo ti koji imamo teoriju uma, odnosno mi prepoznajemo da i drugi imaju um kojim percipiraju nas. Jedno ispitivanje poznato kao test Sallly i Annne, lijepo ilustrira i testira teoriju uma, a pokazalo je da mala djeca nemaju razvijen osjećaj za prepoznavanje neovisnog uma drugih. U tom testu Sallly stavlja lopticu u košaru i izlazi iz sobe. Dok je Sally odsutna, Annne uzima lopticu i premješta je u kutiju. Sally se konačno vrača u sobu, a djeca trebaju odgovoriti na pitanje gdje će prvo potražiti lopticu. Starija djeca, koja imaju razvijenu teoriju uma, reći će 'u košari' jer shvaćaju da Sally nije vidjela da je loptica u međuvremenu premještena pa pretpostavljaju da će je tražiti tamo gdje ju je ostavila. No mala djeca odgovorit će 'u kutiji' jer misle da svi znaju isto što i ona. To znači da nemaju razvijenu teoriju uma.
Znaci teorije uma kod vrana
Na hipotezu o postojanju teorije uma kod životinja znanstvenike su navela brojna opažanja karakterističnog ponašanja najinteligentnijih vrsta primata i ptica. Primjerice ptice iz obitelji vrana (Corvidae), kada ih promatraju konkurentske ptice, svoju će hranu nastojati sakriti na načine koji pokazuju da su svjesne mogućnosti da ih konkurentice gledaju. Kada su svjesne da su promatrane, one će skratiti vrijeme izrade spremišta za svoju hranu, upotrijebit će neke paravane kojima će onemogućiti špijuniranje svojih suparnica, odgodit će trenutak izrade skloništa za hranu sve dok suparnice ne odu i držat će podalje od skloništa sve dok su u blizini ptice koje bi mogle shvatiti gdje se hrana nalazi.
Problemi sa studijama
Otkriće postojanja teorije uma kod životinja vrlo je zanimljivo no studije u kojima je ono do sada bilo potvrđeno smatrane su pomalo kontroverznima jer znanstvenici u eksperimentima nisu mogli sasvim isključiti mogućnost da testirane životinje instinktivno reagiraju na određene znakove u ponašanju suparnica, a ne na samu pretpostavku da njihove aktivnosti gledaju svjesna bića s psihom i namjerama.
Konačna potvrda
Kako bi isključili takvu mogućnost, znanstvenici su u novoj studiji, predstavljenoj u časopisu Nature, konstruirali prilično složenu scenografiju. Napravili su drvene kutije s prozorima koji su se mogli otvarati i zatvarati drvenim zaslonima. Na zaslonima su dodatno izbušili rupe 'špijunke'. Testirane vrane (konkretno gavrane) smjestili su u jedan prostor, a njihove suparnice u susjedni, odvojen zidom s prozorom i špijunkom. Iz ranijih eksperimenata znali su da će se vrane drugačije ponašati kada vide da je prozor otvoren, a drugačije kada je zatvoren – kada je bio otvoren, hranu su sakrivale mnogo pažljivije. No kako smo već napomenuli, iz njih nije bilo moguće zaključiti jesu li instinktivno reagirale na neke znakove u ponašanju vrana u susjednim sobama koje su mogle jasno vidjeti kroz prozore ili su se ponašale u skladu s teorijom uma, odnosno u skladu s pretpostavkom da ih suparnice promatraju i razumiju njihova nastojanja da sakriju hranu. Ovu dvojbu trebale su otkloniti špijunke koje su onemogućile da vrane jasno vide ponašanje suparnica u drugim sobama. Kako bi bili još sigurniji u vjerodostojnost testa, znanstvenici su odlučili da u susjednu sobu uopće neće staviti suparničke ptice već će samo snimljenim zvucima simulirati da se one nalaze ondje. Naravno, prije početka eksperimenta vrane koje su sudjelovale u testiranju dobro su uvježbali da shvate da se kroz špijunke mogu promatrati susjedne prostorije i zbivanja u njima.
Rezultati testa pokazali su da su se vrane ponašale kao da ih suparnice promatraju kada su špijunke bile otvorene, a iz susjednih prostorija su se čuli zvuci koji su ukazivali na mogućnost da ondje doista postoje konkurenti koji bi im mogli pokušati preoteti hranu. Autori u svojem radu ističu da su na taj način otklonili dvojbe oko pitanja imaju li vrane teoriju uma. Imaju!