Nastavljeni su sanacijski radovi u metropoli, no možemo li bolje reagirati i je li zagrebački sustav pomoći građanima u izvanrednim situacijama dobro funkcionira, govorio je u emisiji Studio 4, Pavle Kalinić, bivši pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.
'Stalno se priča o Civilnoj zaštiti, ja sam izašao na teren i nisam vidio nikog od tih ljudi. Civilna zaštita je postojala u broju od preko 6.000 ljudi kada je bio potres. Primijetio sam da se trava nije kosila ni lišće skupljalo zadnjih godina. Lišće i trava završili su u kanalizaciji', rekao je Kalinić za HRT. 'Cijevi su oštećene potresom, u njima je završilo nešto cigle, pijeska, lišća i Ilica je morala završiti kako je završila', dodao je.
Naglašava da, što se tiče padanja stabala, to se dešava, no pitanje je što je Zrinjevac radio zadnje dvije godine. 'Danas se spominje u medijima da je vojska pripremila 100 vojnika i da će MUP pozvati s godišnjih odmora interventnu policiju. Pitam se zašto, ako postoje i na gradskoj i na državnoj razini civilna zaštita', govori.
'Na kraju mi možemo vidjeti da jedino tko je intervenirao vani bili su vatrogasci. Vatrogascima piše da su oni za gašenje vatre. Oni mogu služiti sa svojom opremom za spašavanje ljudi iz teških prometnih nesreća i plus toga za isisavanje vode', naglašava.
Kalinić ističe kako drugih službi – a pritom je mislio na civilnu zaštitu, nigdje nije vidio. 'Vidjeli smo i električne vodove, zbog čega je jučer bila i blokada tramvajskog prometa. Nije se moglo, naravno, riješiti u roku 24 sata, ali kad bi postojala struktura civilne zaštite, bilo bi drukčije, rekao je Kalinić za HRT.
Na pitanje u čemu je osnovni problem. Kalinić naglašava kako su to naslijeđeni problemi te da su se '40 minuta nakon prolaska oluje interventne službe doslovno probijale kroz čepove prometne, jer nisu mogli doći toliko brzo do mjesta gdje su se dogodile štete ili nezgode'.
Kako kaže, prije su postojale 44 građevinske tvrtke – to je bilo u sklopu potresa – različite nakon potresa i za sve drugo su imali ugovor. 'Tim tvrtkama nije produžen nikakav ugovor, niti sadašnja garnitura koja je na vlasti zna uopće da su postojale te tvrtke. Znači, na svakoj tramvajskoj stanici, na svakoj autobusnoj stanici, u svakoj zgradi ste imali plan gdje ići, recimo, nakon potresa. Imali su one crvene crte koje su bile označene za raščišćavanje', rekao je Kalinić 'Gdje su danas te 44 građevinske tvrtke', zapitao se.
'Jesu li se odvodi čistili od kanalizacije? Jesu li se čistili ove zadnje dvije godine? Je li se kosila trava? Je li se skupljalo lišće? Jesu li se sjekle grane ili stabla koja su bila, koja dođe čovjek i procijeni da to stablo više tu ne može biti, zapitao se Kalinić. 'Nikad to ne možete napraviti 100 posto, ali mogli ste barem to procijeniti za 50 posto. Je li se to napravilo ili se to nije napravilo', govori.
Kalinić naglašava kako se mnogi pitaju zašto civilna zaštita nije oglasila opasnost. Kaže i da je Državni hidro-meteorološki zavod (DHMZ) na svojim stranicama danima, pa i danas, obavještavao građane da su u žutoj, narančastoj i crvenoj zoni.
'Mnogi su se tome smijali tvrdeći da se to samo radi zaradom i klikovima. Kad je bila slična takva situacija prije X godina, ljudi su, s obzirom na to da ta aplikacija nije postojala, putem medija bili pozvani da svoje automobile sklone, ako mogu, u javne garaže ili u garaže shopping centara, da se sklone na sve moguće načine, da zaštite svoju imovinu. Međutim, imali smo sreću tada zato što je to prošlo pored Zagreba', rekao je za HRT.
Naglašava kako sada imamo aplikaciju, odnosno Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK), ali ona nije upotrijebljena.
'Jedno je napraviti aplikaciju, a drugo je imati nekoga tko je u stanju tu aplikaciju u datom trenutku upotrijebiti. Isto tako mislim da postoji aplikacija kojom ste mogli samo jednim stiskom mobilizirati ciljnu zaštitu grada Zagreba. Nije ekipa koja je sad na vlasti to znala ili ne znala, ali ta aplikacija je plaćena. Ta aplikacija postoji i ta aplikacija je korištena kad je bio potres u gradu Zagrebu', rekao je Kalinić.
Dodao je kako smatra da bi se grad svim poduzetnicima koji su pogođeni nevremenom i koji plaćaju najamninu trebao odreći naplate najamnina. Kako kaže, to bi bio minimum. 'Mislim da bi grad Zagreb svim tim ljudima koji su ugroženi tako trebao pomoći i pomoći u saniranju te štete', zaključio je Kalinić.