Riječ je o prvom "Kamenu spoticanja" postavljenom u hrvatskome glavnom gradu, a prvi u Hrvatskoj postavljeni su u Rijeci. Danas će u Zagrebu biti postavljena još dva, a do kraja studenoga bit će ih postavljeno ukupno 20 diljem grada, ispred kuća u kojima su živjeli naši sugrađani Židovi - žrtve holokausta.

Projekt "Kamen spoticanja" ili izvorno na njemačkome jeziku "Stolpersteine" pokrenuli su 1996. njemački umjetnik Gunter Demnig i berlinsko Novo udruženje za slikarsku umjetnost. Projekt se provodi diljem Europe i do sada je postavljeno oko 75 tisuća takvih spomen-obilježja Židovima stradalima u holokaustu te drugim žrtvama holokausta, među kojima i Romima te homoseksualcima.

Spomen na stradale Židove postavlja se na pločnik ispred vrata kuće u kojoj su živjeli.

Riječ je o betonskome kamenu gotovo kockaste forme, veličine 96 milimetara puta 96 milimetara i visine stotinu milimetara, na čijoj je gornjoj strani pričvršćena mesingana ploča s imenom i osnovnim podatcima žrtve te razlogom zašto je žrtva zlostavljana ili ubijena. Kamen se obično ugrađuje u pločnik ispred zgrade u kojoj je osoba živjela.

Ovdje je živjela Lea Deutsch...

Postavljanje "Kamena spoticanja" u Zagrebu potaknuli su i organizirali Centar za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust u suradnji sa Židovskom vjerskom zajednicom Bet Israel iz Zagreba i zakladom Stiftung - Spuren, koju je osnovao Demnig.

Među nazočnim uzvanicima bila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanica premijera Andreja Plenkovića, koja je tom prigodom rekla kako vjeruje da će i taj projekt pridonijeti sustavnoj i strukturiranoj edukaciji o holokaustu na svim razinama društva i potaknuti razotkrivanje istine kao jedinoga dugoročnog jamca opstojnosti i napretka modernoga demokratskog europskog društva kakvom težimo.

Istaknula je kako će Vlada i Ministarstvo kulture i medija nastaviti poticati projekte i inicijative svih udruga i zajednica koje dijele te vrijednosti i rade na njihovoj promidžbi.

Podsjetila je kako je Ministarstvo kulture i medija i financijski poduprlo tu inicijativu "komemorativnih procesa sjećanja na pojedinačne osobe stradale u holokaustu i kao izraz neizmjernoga poštovanja i podsjećanja prema patnji, boli i nasilnoj smrti svakoga od tih pojedinaca - osoba s imenom i prezimenom s prepoznatljivom osobnošću".

U sjećanje na Leu Deutsch "Kamen spoticanja", postavile su dvije djevojčice - Hana i Darija, učenice gornjogradske Osnovne škole "Hugo Kon".

"Ovdje je živjela Lea Deutsch rođena 1927. ubijena 1943. u stočnom vagonu na putu u Auschwitz", riječi su s te pločice od mesinga koja će i Zagrepčane od danas podsjećati na teške povijesne događaje.

Ali, kako je istaknuo njemački veleposlanik Robert Richard Klinke, i upozoravati sve na jačanje antisemitizma u svijetu, uz istodobno sve manje spoznaja i znanja o zločinima koje su počinili nacisti. To je, dodao je, slučaj i u njegovoj zemlji, što, naravno, izaziva zabrinutost koju pak, ustvrdio je, možemo zastaviti samo sjećanjem.

Rabin Židovske zajednice Bet Israel Kotel Da-Don rekao je kako svrha tog projekta nije zbrajati nepravde, nego taj čin ima edukativno obilježje njegovanja kulture sjećanja pogledom u prošlost kako bismo imali mirnu i bolju budućnost.

Obilježja za članove ŽOZ-a, ali bez sudjelovanja ŽOZ-a

Predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus izrazio je žaljenje što se taj hvale vrijedan projekt obilježavanja sjećanja na stradale članove ŽOZ-a tijekom holokausta, kojemu se raduje, organizirao bez sudjelovanja članova te židovske zajednice.

Podsjetio je kako je i želja ŽOZ-a bila da se prvi "Kamen spoticanja" postavi baš u sjećanje na Leu Deutsch, koja je bila članica te općine kao i svi drugi na koje će se u Zagrebu time podsjetiti.

Ali, smatra Kraus, "indikativno je da je iz projekta koji je potaknula 2018. Židovska općina Zagreb izuzeta upravo ona".

"Izražavam svoje čuđenje da su Grad Zagreb i Ministarstvo kulture pristali na ovakvu soluciju iako je to u skladu s politikom koja se provodi u zadnje vrijeme", ustvrdio je Kraus.

Program je moderirala predsjednica Centra za toleranciju i očuvanja sjećanja na holokaust Nataša Popović, koja je zahvalila svim govornicima i svima koji su pridonijeli da se taj projekt ostvari i u Zagrebu.

Među nazočnima su bili i izraelski veleposlanik Ilan Mor i saborska zastupnica Vesna Bedeković, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, a okupljene je pozdravila i zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević.

Nakon spomena pred kućom Lee Deutsch u Gundulićevoj, "Kamen spoticanja" će u Amruševoj 8 dobiti i Miroslav Šalom Freiberger, tadašnji zagrebački nadrabin, koji je spasio mnoge pripadnike svoje zajednice, a u Auschwitzu je ubijen odmah nakon iskrcavanja iz vlaka jer se pobunio protiv brutalnosti nacista.