Pozadina je cijele priče oko izgradnje kanala Pag – Košljun iskorištavanje rudnog bogatstva Hrvatske jer se planira izvaditi pet milijuna kubika kamena, a koristi za širu društvenu zajednicu – nema, upozorile su iz Zadra udruge koje se protive još jednom megalomanskom projektu na otoku Pagu
Udruga Pažana Cvit soli, Udruga iznajmljivača soba i apartmana Pag, Eko-Zadar i Facebook grupa Protiv kanala Pag – Košljun odlučile su na medijskoj konferenciji u ponedjeljak iznijeti svoja stajališta o najavi gradnje kanala, ali i još jednom prokomentirati Studiju utjecaja na okoliš predstavljanju prije nekoliko dana u paškoj Gradskoj vijećnici.
'Studiju o grandiznom projektu radio je novac, a ne struka', ustvrdile su udruge na zajedničkoj konferenciji za novinare podsjećajući kako je sporna studija od 800 stranica i navodno vrijedna čak milijun kuna, a koju je izradio Hrvatski hidrografski institut iz Splita, nakon brojnih kritika vraćena na doradu.
Plovni kanal Grad Pag – Košljun investicija je zagrebačke tvrtke Moreuz, no još uvijek poznato koliko bi novca trebalo za njegovu gradnju. Građanske i zelene udruge upozorile su kako ne postoji gospodarska, turistička, ekološka opravdanost gradnje kanala koji bi trebao biti dug 6,5 kilometara i uz čiju obalu bi se gradile luksuzne vile za jahtaše.
'Kanal bi trebao ići kroz sam grad Pag, miniralo bi se usred grada, devastirali bi se površine i zaštićena kulturna baština. Planira se veliko uništenje grada, ali i solane. Bazeni soli kroz koje bi trebao prolaziti kanal su plitke lagune kroz koje fizički ne mogu prolaziti kaići, a kamoli veća plovila. Kad bi se krenulo s radovima i kopanjem, brane koje štite magazine soli od tog kanala bi se urušile i more bi ušlo u bazene soli.
To znači da bi se uništila i proizvodnja soli, a time i sama Solana Pag', upozorila je Sanja Želehovski iz udruge Cvit soli, navodeći da 'kanal nije planiran ni u prostornom planu grada Paga ni u onom Zadarske županije'.
Udruge upozoravaju i da se radi o zahvatu koji bi trajao sedam godina i za koji procjenjuju da bi predstavljao ekološku devastaciju cijelog otoka Paga, što bi utjecalo i na život domaćeg stanovništva, ali i na turizam. Smeta im i nasipanje više od 200.000 kvadratnih metara obale, što će poslužiti za izgradnju apartmana.
'Grad Pag ima svoje kulturno nasljeđe i ne trebaju nam još dva nakaradna grada. Kanal bi se morao produbljivati minama u jako velikim količinama, i to sve usred grada, pa nije razumljiva ideja kanala koji prolazi kroz sam grad i njegove plićine', ukazao je Mate Donadić, predsjednik Udruge iznajmljivača soba i apartmana s Paga, podsjećajući je stari grad Pag bogato arheološko nalazište.
Na kraju, udruge su upozorile da 'kanal za sobom vuče brojne negativne posljedice, potpuno je nepotreban i u konačnici vrlo štetan za grad Pag i njegov okoliš'.
Stoga je, osim peticije koja je pokrenuta na Pagu, njezine online verzije na web stranicama Zelene liste, koju je do sada potpisalo više od 4.700 građana, pokrenuta je i grupa na društvenoj mreži Facebook koja već ima blizu 600 sljedbenika.
