Suđenje naci nevjesti
Izvor: Reuters / Autor: Reuters
Suđenje naci nevjesti
Izvor: Reuters / Autor: Reuters
Početak suđenja neonacističkoj teroristkinji Beate Zschäpe obilježili su prosvjedi ispred zgrade suda, napeta atmosfera u sudnici te zahtjev odvjetnika obrane za izuzećem suca, zbog čega je proces odgođen za 14. svibnja
Suđenje 38-godišnjoj Beate Zschäpe ili 'nacističkoj nevjesti', kako su je nazvali njemački tabloidi, jedinoj preživjeloj iz neonacističke terorističke ćelije koja je desetak godina pljačkala i ubijala emigrante u Njemačkoj, i prije samog početka izazvalo je brojne kontroverze. Najviše je nelagode izazvala administrativna odluka minhenskog suda da novinarima iz Turske, odakle potječe većina žrtava neonacističkih ubojica, ne odobri akreditacije, zbog čega se prijetilo i tužbama, dok stvar konačno nije riješena dogovorom suda i medija.
Prvi dan suđenja, održan u ponedjeljak poslijepodne 6. svibnja, obilježilo je to što – suđenje nije ni počelo kako treba! Ispred sudnice bili su prosvjednici protiv neonacizma, a unutra velika gužva, u kojoj je tek nekoliko metara udaljenosti dijelilo obitelji žrtava i ubojica. Sudac Manfred Götzl je pak naredio da se odvjetnici obrane pretresu na ulasku u sudnicu zbog mogućnosti da nose oružje, zbog čega su oni promptno podnijeli zahtjev za njegovim izuzećem pa je rasprava odgođena do 14. svibnja. Tužitelji nisu bili ni u prilici pročitati optužnicu koja Beate Zschäpe tereti za ubojstvo deset ljudi i pljačku petnaest banaka!
Zschäpe je bila dio terorističke ćelije koja se nazivala Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU), a uz nju su pljačkali i ubijali Uwe Mundlos i Uwe Böhnhardt, koji su nakon neuspješne pljačke banke krajem 2011. počinili samoubojstvo. Tek tada je policija shvatila da je riječ o ubojicama i teroristima, prethodno ubojstva turskih emigranata pripisujući kriminalnom miljeu. Zbog velikih propusta policije i njemačke tajne službe te poniženja kojem su godinama bile izložene obitelji žrtava u ovom slučaju ostavku je dao tadašnji šef BND-a. Njemačka se u međuvremenu više puta javno ispričala žrtvama, izjavivši nedavno i na konferenciji UN-a u Ženevi da je riječ 'o nesumnjivo najstrašnijem kršenju ljudskih prava u Njemačkoj u proteklom desetljeću'.
Njemački komentatori nisu pretjerano optimistični oko društvenog učinka suđenja. Frankfurter Allgemeine Zeitung tako piše da je ponašanje sigurnosnih službi bilo ispunjeno 'birokracijom, pogrešnim procjenama i nekompetentnošću' te da je 'Njemačka i danas slabo pripremljena za borbu protiv neonacističke pošasti'. Konzervativni dnevnik upozorava da je neonacistički terorizam 'izašao iz sredine društva' te da neonacistima najviše koristi 'užasom ispunjena pozornost, zapjenjena polarizacija društva i tendenciozno moraliziranje'. Der Spiegel pak konstatira da će 'suđenje biti dugo i kompleksno' te se postavlja pitanje hoće li donijeti željenu katarzu.