Nagađa se da bi u obraćanju javnosti Karamarko mogao objaviti da se povlači s čelnog mjesta u stranci, a na ostavku ga od vikenda javno pozivaju i visoki stranački dužnosnici.

Prvi je to napravio potpredsjednik stranke Tomislav Tolušić, koji je još za vikend poručio da Karamarko nije uspio u preslagivanju većine koje je obećavao te da zbog toga mora otići. U tom stavu jučer ga je podržao još jedan potpredsjednik stranke Oleg Butković.

Pozivu za ostavku pridružio se i HDZ-ov veteran Vladimir Šeks, koji je i prije opoziva premijera Tihomira Oreškovića pozivao na  Karamarkovu ostavku. 'Karamarko je najodgovorniji, on je donosio sve ključne odluke. Predsjedništvo i ostala tijela su se rijetko sastajala, on je osobno preuzeo odgovornost i najodgovorniji je za činjenicu da HDZ nije uspio ostati u vlasti, da je srušio vlastitu Vladu. Odgovoran je i vrh stranke i svi u njemu bi trebali svoj mandat dati na raspolaganje. Vrh HDZ-a bio je dužan jednostavno politički ne vjerovati na riječ Karamarku da će on sigurno, a bez jamstava, uspjeti formirati novu parlamentarnu većinu', kazao je jučer Šeks.

Aktualnog šefa stranke na ostavku je, kako sam kaže, još u subotu pozvao i glavni tajnik stranke Domagoj Ivan Milošević.

Gostujući u Dnevniku Nove TV, upitan postoji li mogućnost da se Karamarko ogluši na pozive i da ga stranka ide rušiti, Milošević nije konkretno dogovorio: 'Pa ja uvijek želim vjerovati da ljudi koji obnašaju tako visoke dužnosti su odgovorni, da razumiju politički trenutak i vlastitu odgovornost. HDZ se sutra mora početi spremati za izbore. Vjerujemo da će u prvoj polovici rujna biti izbori. HDZ će naučen lekcijom od prošle godine ovaj puta, ja sam siguran, pokazati najbolji tim, najbolji program i ići ćemo po pobjedu.'
Tomislav Karamarko četvrti je predsjednik HDZ-a, koji je na čelo stranke stupio 2012., a ove je godine, prije samo dva mjeseca, ponovno izabran na čelo stranke. No sve se to zbilo prije još neviđene političke krize koja je inicirana trzavicama HDZ-a i partnera Mosta, ali i SDP-ovim zahtjevom za opozivom Karamarka zbog sumnji u sukob interesa. U burnih mjesec dana krize vlasti Most je okrenuo leđa Karamarku i podržao njegov opoziv; kako bi smirio strasti premijer Orešković zatražio je odlazak i Karamarka i drugog potpredsjednika Vlade Bože Petrova što je rezultiralo HDZ-ovim zahtjevom za opozivom premijera. Dan uoči rušenja Vlade, odnosno premijera ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade dao je i Karamarko, a cijela trakavica završila je raspuštanjem Sabora te prijevremenim izborima na koje će građani najverojatnije u rujnu.

Dok je oporbeni SDP tražio izbore, u HDZ-u su uvjeravali da imaju većinu dovoljnu za preslagivanje Vlade. U javnost su čak i odaslali ime kandidata za novog mandatara - Zdravka Marića, no do većine nisu došli.

Upravo to obećanje očito je koštalo funkcije Tomislava Karamarka. Prema pisanju Večernjeg lista, članovi Predsjedništva HDZ-a neslužbeno su komentirali da se Karamarko pogubio i da stranku vuče u sve dublju provaliju. Članovi vodstva jučer su cijeli dan smišljali strategiju i plan za iduća 24 sata je sljedeći: ako Karamarko u iduća 24 sata ne podnese ostavku, minimalno 11 županijskih organizacija (natpolovična većina) sazvat će izvanredni sabor HDZ-a, na kojem će on biti smijenjen. Ako pak Karamarko da ostavku, prema stranačkom statutu, u roku do 30 dana održat će se Opći sabor na kojem će se izabrati predsjednik HDZ-a.

Kandidata za novog predsjednika već imaju. Iako se već spekulira imenima Tomislava Tolušića, Olega Butkovića i Damira Jelića, prvi je kandidaturu jučer u Dnevniku HRT-a potvrdio HDZ-ov europarlamentarac Andrej Plenković.

'U novim okolnostima, kada je raspušten Sabor, kada očito zbog krive procjene nije uspjelo preslagivanje nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi, smatram da u nove izbore trebamo ići osvježeni i spreman sam preuzeti odgovornost. Ako izbori za predsjednika HDZ-a budu raspisani, spreman sam se kandidirati za predsjednika HDZ-a', potvrdio je Plenković.