Spomen-jama Jazovka, u koju su ubačeni ubijeni brojni zarobljenici i ranjenici domobranske vojske nakon Drugog svjetskog rata, jedna je od 'sivih zona' poratnih zločina. Naime, kada su 1991. krenula istraživanja jame Jazovka, naglo su prekinuta po nalogu najvišeg političkog vrha jer su dokazi vrlo brzo počeli upućivati na sudjelovanje nekih visokih hrvatskih političara s početka 90-ih u partizanskim zločinima. Ipak, zahvaljujući žumberačkom kleru, svake godine pokraj Jazovke služene su mise zadušnice i križni put od Sošica do Jazovke, pokraj koje se spomen-jama nalazi.

Na molitvi nad Jazovkom 1993. bio je kardinal Franjo Kuharić, a od tada praktički nitko s crkvenog vrha. Prije dvije godine, 22. lipnja na Dan antifašističke borbe, misu zadušnicu pokraj Jazovke predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić, koji je tada rekao da 'stojimo nad tragičnim grobom i tragičnom sudbinom mnogih ljudi, kojima se ni dan-danas ne može i ne smije obilježiti grob, ni postaviti dostojan nadgrobni kamen, natpis, spomenik' te da su se ondašnji egzekutori 'ponašali kao da Boga nema, i sami su sebe, i jedni druge, proglašavali bogovima, gospodarima života i smrti'.

'Dokazi njima nisu bili potrebni. Bilo je dovoljno njihovo mišljenje – komunističko, zločinačko', poručio je mons. Pozaić na molitvi u kojoj su sudjelovali rimokatolički i grkokatolički svećenici, a uime Islamske zajednice molitvu za žrtve predvodio je izaslanik muftije Šefka Omerbašića imam Idriz efendija Bešić.

Na molitvu za žrtve, ali i počinitelje, pozvani i vjernici

Susret biskupa Zagrebačke metropolije počinje u četvrtak molitvom časoslova u Krašiću, na Jazovci su u 10 sati, a nakon toga je radni sastanak u Radatovićima. Budući da se prvi put na Žumberku na jednome mjestu okuplja devet biskupa, vladika križevački mons. Nikola Kekić pozvao je vjernike da se priključe kod Jazovke u molitvi 'kako za žrtve, tako i za počinitelje'.