Rasplesani Arapin u Clashovu spotu 'Rock the Casbah', bezbrojna ekipa iz 'hooda' s 'boomboxima' na ramenu, samo su fragmenti neizbrisivih prizora koje je kasetofon ostavio u memoriji suvremene civilizacije. A kada su početkom novog milenija CD-i, jeftine 'pržilice' i MP3 format konačno porazili kasetofon, nisu iz sjećanja izbrisali obraćanje nebesima u molbi da spriječi radio spikera da progovori dok snimamo omiljenu pjesmu, strpljivo čekanje premotavanja na omiljeni refren, okretanje i zabune s A i B stranom,  ukrašavanje etiketa flomasterom ili pak banalnu dječju igru - stavljanje kasete na putanju automobliske gume i veselja nakon što je zgazi težina jedne tone. A što drugo s njom, kad u igri nije mogla zamjeniti frizbi kao gramofonska ploča. Kako se današnji osnovnoškolci ne bi zbunili pred napravom koju sve manje i manje njih ima priliku vidjeti ili koristiti, stvar spašava Plan B retro.

Nuspojava

'Oduvijek sam mrzio kasetu. I ne samo kasetu. Zbog tog sam izuma mrzio i njezina stvoritelja, tvrtku Philips', pisao je sredinom osamdesetih ljuti recenzent stručnog jugoslavenskog tehnološkog časopisa Trend. U diskursu 'krivnje' Philips je doista krivac - godina 1962. i 1963. u tehnološkim laboratorijma nizozemske korporacije nastaje prva kompaktna kaseta namjienjena za pohranjivanje audio podataka! 'Mala kutija', što u doslovnom prijevodu s francuskog 'cassette' znači, trebala je prvenstveno poslužiti kao zamjena za tradicionalne magnetofone s magnetskom trakom namotanom na velike koloture koji su bili nepraktični i složeni za upotrebu - npr. Nagra III, model izrazito popularan u Jugoslaviji, težio je bez baterija i kolutova vrpce čak 13 kilograma! Za reprodukciju zvuka s novonastale kasete Philips je tržištu istovremeno predstavio EL 3300, jednostavnu preteču svih kasnijih kasetofona. Već pet godina kasnije Ted Raben, direktor Philipsa zadužen za razvoj kasetofona, pomalo začuđeno izjavljuje: 'Kada smo prvi put počeli stvarati kasete i kasetofone, cilj nam je bio napraviti jednostavnu i jeftinu spravu za snimanje. Činjenica da sprava može reproducirati i muziku, bila je zgodna nuspojava. A sada je sve potpuno obrnuto.' Zvijer je puštena s lanca, LP ploča je zadrhtala.

Stigli gusari
Kada je najveća svjetska gospodarstva 1970. godine počela pogađati oštra gospodarska kriza, sigurno ulaganje postalo je, prema savjetima tadašnjih financijskih stručnjaka, u biznis proizvodnje, odnosno prodaje, kasetofona i kazeta. Prvotno praktična naprava za snimanje ubrzano je postala audio tehnika budućnosti. Philips je u oštroj konkurenciji po kratkom postupku postao sporedan igrač, a na tron su zasjeli japanski proizvođači audio opreme čineći jedan od stupova onoga što će postati poznato kao japansko gospodarsko čudo. Korporacije Sansui, Yamaha, Sanyo, Nakamichi, Sony... donosile su na mjesečnoj bazi inovativne modele koji su zadovoljavali Hi-Fi standarde. Najdugoročnije posljedice na cjelokupno shvaćanje glazbe imala je inovacija iz 1981. kada stižu prvi modeli tzv. dvostrukih kasetofona' koji su u jednom kućištu imali dvije glave i famoznu funkciju 'record'. Primjera radi, recimo da je Sansuijev kasetofon D-W10 iz sredine osamdesetih na domaćem tržištu dočekan kao 'kasetofon za glazbene gusare' jer je pri većoj brzini od dotadašnjih dopuštao kvalitetno snimanje zvuka s radija ili druge kasete. Bilo je to nešto potpuno novo - po prvi put je praktički svatko u bilo kojem trenutku s vrlo malo truda mogao besplatno doći do željene pjesme i albuma, odnosno kako se tada u nas govorilo 'biti gusar'.

Disko Jugoslavija
Malo ilustrativnog zamora brojkama. Godine 1968. na 100 hrvatskih kućanstava dolazio je 71 radio i 20,1 gramofon, dok si se do prijatelja s kasetofonom morao dobro napješačiti jer su na 100 kućanstava dolazila 2 kasetofona! Točno dvadeset godina kasnije, 1988. godine, na vrhuncu legendarnih osamdesetih, sve je bilo potpuno drugačije - na isti broj kućanstava dolazila su sada 'samo' 9,3 gramofona, ali i 42,4 kasetofona. Trijumf na domaćem terenu nad LP-jem je bio potpun. Ipak, iako je opći dojam suvremenika o samoj domaćoj audio opremi bio da je oskudna i nekvalitetna, čak su i planski proizvodni programi elektrotehničkih poduzeća prihvatili novu tehnologiju.

U hrvatskim vodama vodeća je bila Radio industrija Zagreb s modelima poput RIZ RAMA 8220 i RIZ RAMA 8320 koji su imali  'moderne' funkcije poput radio prijema i snimanja kasete. Temelj opskrbe činila su prvenstveno trgovačka poduzeća okrenuta uvozu, poput zagrebačke Poljoopskrbe za Sansui, ljubljanske Elektrotehne za Nakamichi, beogradskog Yugoslavia Commercea za Sony, dok je Progres, također iz Beograda, osiguravao uvoz BASF proizvoda, najistaknutije kaSete među domaćim audiofilima. Doduše, kasete, ta duša kasetofona, nisu bile samo uvožene. Najjači proizvođač bio je koparski Iplas koji je od ulaska u proizvodnju kaseta 1981. godine pa do kraja Jugoslavije stvorio i prodao blizu 50 milijuna kaseta različitog tipa - od prozirnih Superfero i Chromdioxid koje su za izdavanje albuma koristili i  diskografski magnati Jugodisk, Jugoton i Diskoton, karakteristično ljubičastih namjienjenima računalima, pa do tzv. "žepnih kaseta" namijenjenih vlasnicima nove kasetofonske senzacije - walkmana!

Sama diskografska produkcija pomalo je kaskala za pobjedom kasetofona nad gramofonom, pa se na kasetama nisu momentalno mogli naći svi naslovi, već samo oni za koje se pretpostavljalo da će nositi prodaju. A pretpostavke su bile intrigantne - sredinom osamdesetih za odlazak na ljetovanje s prijenosim kasetofonom u ruksak se moglo spremiti kasete 'Moje je misto malo' klape Fortuna iz Bibinja, 'The Magic Guitars of Los Indios Tabajaras' brazilskog gitarističkog dua, a za uzemirene sve burnijom jugoslavenskom svakodnevicom Jugoton je objavio 'Psiholog i liječnik vam savjetuju: kako se osloboditi napetosti', što navodi na zaključak da je kasetofon otvorio i novu eru 'self helpa'.

U srpnju 1984. u 15:30 sati, tijekom emisije 'Novi zvuk' Radio Sljemena, u eter je puštena snimka Ravelova Bolera, ali ne s LP-ja ili kasetofonske vrpce, već CD reproduktora. Bio je to jedan od prvih susreta šire javnosti sa zvukom reproduciranim tehnologijom ponovno proglašenom budućnošću, što je nekada bila kaseta. Budućnost je stigla i prošla, a za sklone neobičnom vrijedi navesti da je prije nekoliko mjeseci Croatia Records, nasljednik Jugotona, sproveo akciju darivanja domova umirovljenika kasetama, pa možemo reći da je s 'bratom' kasetofonom simbolički stigla u zasluženu mirovinu.