Sigurno je, međutim, da se izjašnjavanje neće održati u uvjetima kakve su željeli stanovnici te bogate sjeveroistočne pokrajine, rekao je Hauck u intervjuu za Hinu tri dana uoči referenduma 1. listopada.  

'Narod Katalonije želio je da referendum bude dogovoren sa španjolskom državom i da se održi u optimalnim uvjetima', objasnio je.

Vlada u Madridu, koja referendum naziva nezakonitim, a takvim ga je proglasio i španjolski ustavni sud, pokušava ga spriječiti zapljenom glasačkih listića, tužbama protiv dužnosnika kojima prijete sudski procesi i drakonske novčane kazne, te policijskim pojačanjima koja stižu iz cijele Španjolske.  

'Referendum će se održati, u kakvim uvjetima to ne znamo, ali održat će se jer milijuni ljudi žele glasati. Volju naroda nije moguće spriječiti', smatra Hauck.  

Referendum je najveći izraz demokracije

Madrid tvrdi da je referendum nezakonit, jer je ustavom propisano da je on moguć samo na razini cijele države, ali upravo su mjere kojim ga pokušava zaustaviti nezakonite, ocjenjuje voditelj katalonske delegacije za JIE.

'Kako bi spriječili referendum de facto su ukinuli autonomiju Katalonije', napominje Hauck. 

Tvrdi da su španjolske vlasti intervenirale u katalonsko gospodarstvo, ušle u razna sjedišta pokrajinske vlade, ograničile pravo na okupljanje i slobodu izražavanja, zadirale u sredstva komunikacije, zatvarale internetske stranice, uključivo privatne bez sudskog naloga, ispitivale novinare bez odvjetnika.

'Madrid krši temeljna prava, ona ista prava koja španjolski ustav u teoriji štiti',  kaže Hauck i pita kako je moguće da država koja sebe naziva demokratskom i tvrdi da radi u ime demokracije održavanje referenduma priječi nezakonitim metodama.

'U konačnici referendum je najveći izraz demokracije', ističe Hauck i naglašava kako je 'pravo na samoodređenje univerzalno' pozivajući se na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima prihvaćen u UN-u 1966., koji svim narodima priznaje pravo na samooodređenje.

Šutnja Europske komisije

Hauck je na čelu nedavno otvorene katalonske delegacije u Zagrebu, kao gospodarskog i političkog predstavništva danas autonomne pokrajine, a sutra možda buduće države koje treba promicati njezine interese u inozemstvu.

Nakon Bruxellesa, Berlina, Beča, Londona, Pariza, Rima, Kopengahena, Varšave, Ženeve, Washingtona i New Yorka, zagrebačka delegacija dvanaesto je otvoreno katalonsko predstavništvo u svijetu te osim Albanije i šest država bivše Jugoslavije trebala bi ubuduće obuhvatiti Bugarsku, Moldaviju i Rumunjsku.   

Katalonska vlada smatra da će se reakcijom Europe na referendum mjeriti kvaliteta europske demokracije.

Europska komisija redovito odgovara da se ne miješa u unutarnja pitanja države, no građani kojima se krši pravo na referendum europski su građani i njihova bi prava Komisija trebala štititi, kaže Hauck. Znakovitim drži to što Bruxelles zauzima stajalište, primjerice o referendumu u Grčkoj ili o kršenju ljudskih prava u Turskoj, ali ne i u slučaju Katalonije.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da će Katalonija, ako odabere samostalnost, morati aplicirati kao nova država za članstvo u EU. 

To uopće ne bi trebao biti problem jer Katalonija je odavna u Uniji i taj proces ne bi trebao biti teret ni vremenski niti financijski, odgovara Hauck. 

Zemlja snažnog identiteta

Analitičari i političari kao vodeći razlog težnje bogate Katalonije za osamostaljenjem najviše spominju ekonomski aspekt, jer pokrajina sa 7,5 milijuna stanovnika uplaćuje više novca u proračun Španjolske nego što dobiva natrag.

Hauck objašnjava da to nije jedini motiv jer je Katalonija zemlja snažnog identiteta koji se nije mogao razvijati punim plućima pod trostoljetnom dominacijom Madrida.

Nakon pada režima Francisca Franca i povratka demokracije u Španjolsku, Katalonija je 1979. dobila status autonomne pokrajine, a 2006. s vladom u Madridu dogovoreno je širenje te autonomije. Dogovor je odobren i u španjolskom i pokrajinskom parlamentu. Katalonski birači referendumom su potvrdili konačni tekst unatoč tome što je naknadnim intervencijama autonomni status 'srezan', ali četiri godine poslije Ustavni sud jednostrano je ukinuo dijelove tog statuta pa je proglasio nezakonitim spominjanje 'nacije' u preambuli, a između brojnih odredbi uklonjena su i one koje se tiču prava na samoodređenje.

Od tada građanski pokret traži da se prizna 'katalonsko pitanje' i potraže rješenja. 

'Kada više  od milijun ljudi (sedam godina zaredom) na ulici traži rješenje, očito je da problem postoji, a taj problem vlada u Madridu, naročito vlada premijera Mariana Rajoya ne želi priznati', kaže Hauck.  

Represija i ekspresija

Pod pritiscima zbog intervencije španjolske vlade u katalonske financije i s policijom na ulicama život nije lagan, no vlada u Barceloni nastavlja raditi, govori Hauck.

Smatra da će se unatoč svim materijalnim i tehničkim zaprekama referendum održati.

'Katalonski narod, što ga više pritišćeš, on ne postaje nasilniji, već kreativniji'.

Uvjeren je da će glasanje biti miroljubivo od početka do kraja. Tvrdi da Katalonci izlazak na birališta povijesno doživljavaju kao proslavu.  

 'Ljudi vole sudjelovati u javnome životu, okupljati se na ulici, u Kataloniji je građansko društvo vrlo ukorijenjeno, vrlo snažno'.

Tako je bilo i zadnjih sedam godina kada su na proslavama nacionalnog praznika Katalonci raznim manifestacijama, primjerice ljudskim lancem, tražili da im se priznaju jednostrano ukinuta prava.

Smatra da nema opravdanja za to što su tisuće policajaca iz svih dijelova Španjolske poslane u Kataloniju u kojoj mnoštvo na ulicama nikako ne predstavlja nekontroliranu masu i nemire jer 'katalonski narod nikad nije bio izvan kontrole'.

'Unatoč svim akcijama koje je policija mimo zakona činila protiv lokalnih vlasti, opće raspoloženje ljudi je da se nastavlja slavlje', rekao je Hauck, uvjeren da će se u nedjelju izbjeći provokacije i sačuvati mir.