Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić izjavio je u utorak u Hrvatskom saboru da je broj tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj u porastu, ove godine povećan je za 320 posto, a ne očekuje se smirivanje
U 2022. bilježimo porast tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na prošlu godinu za preko 320 posto, ove godine imamo preko 10.000 namjera za međunarodnom zaštitom, rekao je Katić u raspravi o izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
Dodao je da se mijenjaju i zemlje podrijetla iz kojih dolaze tražitelji azila. Osim tradicionalnih zemalja Bliskog istoka te sjeverne i saharske Afrike, među top pet ove godine su Irak (2133 zahtjeva), Burundi (1912), Turska (1414) , Afganistan (1248) i Kuba (903 zahtjeva).
vezane vijesti
Još uvijek Hrvatsku doživljavaju kao tranzitnu zemlju na putu prema zapadnoj Europi i karakterizira ih brzi odlazak iz zemlje, kaže Katić.
Kada je riječ o raseljenim osobama iz Ukrajine kojima se odobrava privremena zaštita, njih je u Hrvatsku došlo 22.151. Među njima je 49,8 posto žena i 33,3 posto djece, većina ih je u privatnim smještajima, a otprilike 1600 u kolektivnim centrima, naveo je državni tajnik.
Ove je godine povećan i broj nezakonitih prelazaka države granice, veći je 146 posto u odnosu na prošlu godinu, a bilo je preko 36.000 postupanja.
Izmjene zakona povećavaju prava tražitelja azila
I takve osobe mogu podnijeti zahtjev za međunarodnom zaštitom, ali manji ih broj podnosi zahtjeve, a veći dio želi izaći iz Hrvatske. Oni dobivaju rješenje za napuštanje zemlje u roku sedam do 30 dana, pojasnio je.
Izmjene zakona, kaže Katić, osim usklađivanja s EU-ovim direktivama povećavaju prava tražitelja azila, kao što su pravo na pristup tržištu rada koje se skraćuje s devet na šest mjeseci, pravo na dulje korištenje besplatnog smještaja te se stavlja poseban fokus na ranjive skupine tražitelja azila.
Zastupnici su u raspravi pozdravili kvalitetnije uređivanje sustava međunarodne zaštite, a dio naglasio važnost integracije tražitelja u hrvatsko društvo.
Anka Mrka Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) kao pozitivan primjer navodi skandinavske zemlje, posebice kod rješavanja stambenog pitanja.
S njom se ne slaže Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) koji tvrdi da je riječ o iskrivljenom sustavu koji ne funkcionira.
"Švedska je sumanutom imigrantskom politikom ostavila budućim generacijama multi-kulti splačinu od države, nesigurne i neprepoznatljive gradove u kojima Šveđani postaju manjina, gdje se sve manje govori švedski jezik i buja kriminal", rekao je.
