Mediji u regiji opširno u ponedjeljak izvješćuju o referendumu o unošenju definicije braka kao zajednice žene i muškarca u hrvatski ustav ukazujući posebice na duboke podjele koje je njegovo održavanje izazvalo u hrvatskom društvu, opterećenom gospodarskim problemima i nezaposlenošću, te također na slabu izlaznost na referendum.
Ljubljansko 'Delo' navodi da se živahna referendumska kampanja vodila u rasponu od 'homofobije do verbalnog terorizma' što odražava 'duboke podjele u hrvatskom društvu'.
'Oštre polemike na svim frontama između zagovornika referenduma i protivnika koji su tvrdili da je riječ o prikrivenoj netrpeljivosti protiv istospolnih zajednica i inicijativi koju sponzorira Rimokatolička crkva' odvijale su se u zemlji 'koju muči gospodarska kriza i u kojoj se broj nezaposlenih svaki dan poveća za tisuću', navodi ljubljansko 'Delo' te dodaje da su rasprave često 'graničile s homofobnom atmosferom'.
Loša izlaznost na referendum pokazuje da Katolička crkva u Hrvatskoj 'gubi svoju moć na hrvatskom političkom parketu', a premijer Zoran Milanović je rekao da vjeruje da je to zadnji put da se na takav način i o takvom pitanju odlučuje na referendumu, navodi list.
'Delo' podsjeća da je to bio treći referendum u Hrvatskoj do sada, dok ih je u Sloveniji održano dvadesetak, među ostalim i referendum o obiteljskom zakonu iz 2012. godine, na kojemu je odbijen zakonski koncept po kojemu su istospolne zajednice trebale dobiti više prava u odnosu na zakon o istospolnim partnerstvima koji je u Sloveniji usvojen 2005. godine.
Ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' navodi da je referendum iznudila udruga U ime obitelji prikupivši 740.000 potpisa, ali da je na njega izašla samo četvrtina birača više u odnosu na one koji su za referendum dali potpise. List ističe da je u subotu u Zagrebu prosvjedovalo oko tisuću građana iz skupina koje su bile protiv referenduma i pozivale građane da glasuju protiv unošenja definicije braka kao veze muškarca i žene u ustav jer to, po njihovu mišljenju, predstavlja diskriminaciju i otvara put za nove slične referendume na kojima bi se odlučivalo o ljudskim ili manjinskim pravima.
Slovenska tiskovna agencija navodi (STA) da je to bio treći referendum održan u Hrvatskoj uopće i prvi raspisan na osnovi prikupljenih potpisa građana. Navodi također da su definiranje braka kao zajednice žene i muškarca kroz referendum podržali oporbeni HDZ i Rimokatolička crkva, dok su premijer Zoran Milanović, predsjednik Ivo Josipović, koalicijske stranke lijevog spektra i brojne građanske udruge inicijativu odbijale. Agencija navodi da iz HDZ-a dolaze ocjene da je većina građana na referendumu glasovala protiv liberalne politike vlade lijevog centra, ali i da je izlaznost na referendum bila je najmanja na svim do sada održanim referendumima u Hrvatskoj.
Mariborski list 'Večer' ističe pak da su protiv unošenja definicije braka u ustav više od prosjeka glasovali u većim gradovima. Mediji u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak su opširno izvijestili o tome da je većina glasača koji su se odlučili sudjelovati na referendumu dala svoj glas za ustavnu definiciju braka kao zajednice žene i muškarca, no neki od njih već u naslovima sugeriraju kako je u referendumskom pitanju bilo sadržano i više od toga.
'Hrvati birali između diskriminacije i slobode', naslov je kojim o ishodu referenduma svoje čitatelje informira sarajevski 'Dnevni avaz'. List posebice ističe kako je već samo održavanje referenduma izazvalo duboke podjele u hrvatskom društvu te kako je tek mali postotak glasača uopće odlučio izaći na birališta. I list "Oslobođenje", uz naslov 'Tko brani tradiciju u Hrvatskoj', prenosi kako je organiziranje ovog referenduma duboko podijelilo Hrvatsku.
Banjolučke 'Nezavisne novine' podsjećaju kako se hrvatski državni vrh odlučno izjasnio protiv ovakvog referenduma, a ističu kako je premijer Zoran Milanović rekao da neće biti dopušteno referendumsko izjašnjavanje o ograničavanju prava na uporabu ćirilice.
S obzirom da je izlaznost glasača koji žive u BiH na ovaj referendum bila iznimno niska, 'Avaz' u komentaru postavlja i pitanje o smislu postojećeg biračkog prava za Hrvate koji žive u BiH. Podsjećajući da je nakon rata na glasačka mjesta u BiH kada se birala vlast u Hrvatskoj izlazilo i po 250.000 Hrvata, a da ih je 1. prosinca to odlučilo učiniti tek nekoliko tisuća, list zaključuje da je riječ o pad zanimanja Hrvata iz BiH da glasuju 'za sve i svašta' u Hrvatskoj te postavlja pitanje zašto sadašnja vlast u Hrvatskoj drži na životu takvu pravnu normu.
Rezultati referenduma u Hrvatskoj u ponedjeljak su među udarnim vijestima u srbijanskom tisku i na vodećim portalima i elektronskim medijima, ali se uz 'obiteljski' referendum istodobno pridodaje i najava novog građanskog plebiscita - o uporabi ćirilice te vijesti da je za peticiju Stožera prikupljeno dovoljno potpisa.
U izvješćima iz Zagreba navodi se da je više od 65 posto sudionika referenduma poduprlo ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, a uz spomenutih 33 posto glasa protiv istaknuto je da se pozivu referendumu odazvalo nešto više od trećine ukupnog broja građana s glasačkim pravom. Navodi se i da su rezultati referenduma obvezujući, bez obzira na broj sudionika te posebice kako je riječ o prvom referendumu u Hrvatskoj koji su inicirali građani, a trećem otkad je RH stekla neovisnost.
U većini izviješća srbijanskih elektroničkih medija i tiska uglavnom dominiraju podaci agencija i hrvatskih elektroničkih medija, bez posebnih komentara i ocjena.
Dok je list 'Danas' u naslovu istaknuo 'Gay brakovi nisu dobili zeleno svjetlo', 'Blic', među ostalim, izdvaja da je vukovarsko selo Negoslavci 'najtolerantnije u Hrvatskoj' navodeći da je od 1.463 stanovnika, čak 75 posto glasovalo protiv ustavne zabrane istospolnih brakova. Nasuprot Negoslavcima, istaknuto je da su pojedine općine dalmatinskog zaleđa 'pokazale, očekivano, najmanje tolerancije' te da je na nekim biralištima gotovo 100 posto glasača bilo za ograničavanje prava manjina. Naglašeno je i da su najveći stupanj tolerancije iskazali građani Rijeke i Pule, dok su za 'definiciju koja ne ostavlja prostora za mogućnost gay brakova bili građani Zagreba, Splita i Osijeka'.
Beogradski tisak citira i izvješća stranih agencija, među kojima i ocjene AFP da su građani generalno pokazali slab interes za referendum, ali da je organiziranju tog plebiscita 'izuzetno utjecajna Katolička crkva dala punu potporu'. Prenosi se i ocjena predsjednika Ive Josipovića da 'treba poštovati rezultate referenduma, ali da oni ne smiju dovesti do novih podjela' poglavito ne 'do toga da se formira politika diskriminacije prema drugačijima'.
Agencija Beta istaknula je ocjenu premijera Zorana Milanovića da je referendum o braku 'topnička priprema za takozvani referendum o ćirilici', naglašavajući njegovu izjavu kako se referendum o ćirilici neće provesti, bez obzira na to koliko će potpisa biti prikupljeno.
