"U vezi Sjedinjenih Država, slijedimo razumnu, promišljenu i specifičnu politiku, na koju ne mogu utjecati promjene osoba u Washingtonu", izjavio je Hamenei.

"Dolasci različitih ljudi u Bijelu kuću neće imati utjecaja na našu politiku", dodao je iranski čelnik.

Amerikanci u utorak biraju predsjednika i ti izbori se ove godine poklapaju s s 41. obljetnicom krize američkih talaca 4. studenoga 1979. tijekom napada na američko veleposlanstvo u Teheranu.

Ta kriza koja je završila tek 444 dana kasnije oslobođenjem 52 Amerikanca i potaknula prekid diplomatskih odnosa između Washingtona i Irana a i dalje truje američko-iranske odnose.

Iran i Sjedinjene Države su dva puta bili na rubi rata od lipnja 2019. zbog Zaljeva i međunarodnih sporazuma o iranskom nuklearnom programu zaključenom u Beču 2015. godine.

Američki predsjednik Donald Trump je 2018. jednoglasno proglasio pakt i pokrenuo politiku "maksimalnog pritiska" na Iran gospodaskim sankcijama koje su iransko gospodarstvo bacile u tešku recesiju.

Iran je zauzvrat odustao od većine svoju obveza preuzetih u Beču.

Trumpov protivnik demokratski kandidat Joe Biden je rekao da će u slučaju pobjede namjerava predložiti Iiranu "vjerodostojan povratak diplomacije" kako bi ponovo uključio Sjedinjene Države u Bečki sporazum.

U govoru prigodom muslimanskog blagdana obilježavanja rođenja Muhameda, ajatolah Hamenei je ponovo kritizirao Francusku u vezi karikatura muslimanskog proroka objavljenih u satiričkom tjedniku Charlie Hebdo i osvrnuo se na posljedice tog slučaja koji je izazvao protufrancuske prosvjede u nekoliko muslimanskih zemalja.

Prosvjednici iskazuju ljutnju zbog izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je odlučno branio pravo na karikature u ime slobode izražavanja, nakon što je sredinom listopada jedan islamist dekapitirao francuskog nastavnika koji je karikature proroka iz tjednika Charlie Hebdo pokazao učenicima na nastavi.

"Zašto jedan predsjednik republike, vlade brani karikature?", upitao je iranski čelnik i odgovorio da je "jasno da iza njega stoji organizacija. To je političko pitanje, država koja brani bezobrazan potez", dodao je.

Aludirajući na Narodne Mudžahedine, oporbeni pokret koji je zabranjen u Iranu, a godinama boravi u pariškoj regiji, Hamenei je zamjerio "francuskoj vladi da povezuje aferu karikatura sa slobodom izražavanja, dok istovremeno pruža utočište najbrutalnijim i najdivljijim teroristima".