Vojni savez je godinama jasno davao do znanja da bi ozbiljan kibernetički napad mogao potaknuti klauzulu, no takav je scenarij do sada bio uglavnom hipotetski.

"Saveznici također priznaju da bi se utjecaj značajnih zlonamjernih kumulativnih kibernetičkih aktivnosti, u određenim okolnostima, mogao smatrati oružanim napadom", rekao je dužnosnik Reutersu.

"Nećemo spekulirati o tome koliko bi kibernetički napad trebao biti ozbiljan da bi se pokrenuo kolektivni odgovor. Svaki odgovor mogao bi uključivati diplomatske i ekonomske sankcije, kibernetičke mjere ili čak konvencionalne snage, ovisno o prirodi napada", rekao je dužnosnik. Je li kibernetički napad dosegao dovoljno visok prag da bi pokrenuo članak 5., bila bi "politička odluka koju moraju donijeti saveznici u NATO-u", dodali su.

Britanija i Sjedinjene Države upozorile su na potencijalne kibernetičke napade na Ukrajinu koji bi mogli imati međunarodne posljedice ako bi se, naprimjer, zlonamjerni softver dizajniran za ciljanje mreža u Ukrajini počeo širiti drugdje. Predsjednik Obavještajnog odbora američkog Senata Mark Warner rekao je da ne postoje jasne smjernice o tome kako bi NATO (Sjevernoatlantski savez) trebao odgovoriti ako se dogodi takav napad.