Svenarodni kineski kongres usvojio je odluku s 2895 glasova 'za', nijednim protiv i jednim suzdržanim zadnjeg dana godišnjeg zasjedanja.

Te su mjere su dio napora Pekinga da učvrsti sve autoritarniji stisak nad globalnim financijskim središtem nakon što je u lipnju već nametnuo zakon o nacionalnoj sigurnosti koji kritičari vide kao alat za suzbijanje neistomišljenika.

One su reakcija Pekinga na prodemokratske prosvjede u Hong Kongu 2019. koji su se smatrali prijetnjom kineskoj nacionalnoj sigurnosti. Otad je zatvorena većina istaknutih demokratskih političara i aktivista ili su pobjegli iz zemlje.

Promjene praktički eliminiraju svaku mogućnost oporbe da utječe na ishod izbora u bivšoj britanskoj koloniji koja je vraćena pod kinesku vladavinu 1997. godine uz obećanje visokog stupnja autonomije.

Mehanizam "domoljublja" povećava rizik da će se političari natjecati u tome tko je odaniji Pekingu, a ne tko ima bolje ideje za upravljanje gradom, upozoravaju analitičari.

Promijenit će se veličina, sastav i način formiranja izbornog odbora koji bira čelnika Hong Konga.

Izborni odbor će također dobiti ovlasti za odabir velikog broja gradskih zastupnika. Uspostavit će se novi mehanizam za provjeru ponašanja kandidata i praćenje ponašanja pobjednika izbora kako bi se osiguralo da samo domoljubi vladaju u Hong Kongu.

Hongkonški tajnik za ustavna pitanja Erick Tsang definirao je domoljublje kao "holističku ljubav" prema Kini, uključujući prema vodstvu Kineske komunističke partije.

Peking je obećao opće pravo glasa u mini ustavu za Hong Kong, u Temeljnom zakonu.

No kritičari kažu da izmjene izbornog sustava guraju Hong Kong u suprotnom smjeru i ostavljaju demokratskoj oporbi najskučeniji prostor od 1997. godine.

Nejasno je kako bi trebala izgledati buduća oporba i kako bi njena poruka mogla biti u skladu sa zahtjevima za odanošću.

Svekineski narodni kongres također je odobrio petogodišnji plan ekonomskog razvoja.