Xijevo upozorenje dolazi nešto više od mjesec dana nakon što je Putin zaprijetio Ukrajini nuklearnim napadom, što je bio očit znak koliko su ukrajinske snage uzdrmale Kremlj svojim napredovanjem protiv osvajača na istoku.

Međunarodna zajednica, rekao je Xi, trebala bi se 'zajednički suprotstaviti uporabi ili prijetnjama uporabom nuklearnog oružja', navodi se u priopćenju koje je prenijela Xinhua, kineska državna novinska agencija. Svijet bi također trebao 'zagovarati da se ne može koristiti nuklearno oružje, da se ne može voditi nuklearni rat, kako bi se spriječila nuklearna kriza' u Europi ili Aziji, dodao je Xi, javlja Politico.eu.

Kineski čelnik, koji je prije samo nekoliko tjedana osigurao treći mandat, zatražio je od Njemačke i Europe da 'odigraju važnu ulogu u pozivima na mir'.

Li, koji je prije rata nazivao Putina najboljim prijateljem, nije tražio od Rusije da se povuče, što je bio ključni zahtjev za Ukrajinu i njezine zapadne saveznike. Također nije spomenuo Putinovo odbijanje da poštuje sporazum UN-a o olakšavanju ukrajinskog izvoza žitarica, a njegov premijer umjesto toga zagovarao je izvoz kineskog žita kako bi se ublažila prehrambena kriza.

Putin je u rujnu prvi put javno priznao da Xi ima 'pitanja' i 'zabrinutosti' u vezi s ratom. Ubrzo nakon tog sastanka s kineskim čelnikom Putin je povisio uloge i iznio ideju da bi se nuklearno oružje moglo upotrijebiti. 'Da bismo obranili Rusiju i naš narod, nedvojbeno ćemo koristiti sve resurse oružja koje nam je na raspolaganju', rekao je Putin, dodavši: 'Ovo nije blef.'

'Ne možemo si priuštiti daljnju eskalaciju', rekao je kineski premijer u odlasku Li Keqiang na tiskovnoj konferenciji. Govoreći o Scholzu, koji je stajao pokraj njega, Li je rekao: 'Obojica... nadamo se da će kriza uskoro završiti.'

Xijevo protivljenje Putinovim nuklearnim prijetnjama Scholz je pozdravio kao veliku diplomatsku pobjedu, a prethodno se tjednima suočavao s kritikama zbog prevelikog naginjanja Pekingu.

'Složili smo se da je prijetnja nuklearnim napadima neodgovorna i opasna', rekao je Scholz novinarima, govoreći o svom sastanku sa Xijem. 'Rekao sam predsjedniku Xiju koliko je važno da Kina iskoristi svoj utjecaj na Rusiju', naglasio je.

Scholz je doveo i izaslanstvo velikih njemačkih poduzeća, a nedavno je odobrio posao kineske državne tvrtke u preuzimanju dijela terminala u strateški važnoj njemačkoj luci Hamburg.

Prije nego što se tiskovna konferencija približila kraju, bez ijednog pitanja novinara, Scholz je spomenuo eskalaciju napetosti u Tajvanskom tjesnacu.

'Bilo kakva promjena statusa quo Tajvana može se dogoditi samo uz dogovor i mirno', rekao je, dodajući da je također pokrenuo pitanje kršenja ljudskih prava kineske muslimanske manjine u Xinjiangu.

Scholz je aludirao i na gospodarski pritisak Pekinga protiv Litve nakon što je baltička zemlja uspostavila bliže veze s Tajvanom, rekavši: 'Također je važno biti jasan: ekonomske mjere protiv pojedinačnih država članica EU-a usmjerene su protiv cijelog unutarnjeg tržišta EU-a, a sankcije protiv zastupnika u Uniji također su nam neprihvatljive.'