Gdje je zapelo s klizačkim balonom u Utrini, pitaju se ovih dana zagrebački klizači i hokejaši koji su nakon zatvaranja Ledene dvorane Doma sportova ostali bez najvrjednijeg objekta za treninge i natjecanja. Naime još u ožujku, kako nam je potvrdio Igor Jačmenjak, predsjednik Izvršnog odbora Zagrebačkog saveza hokeja na ledu, Gradu su iskazali interes za zapuštenim zemljištem kako bi na njemu postavili balon koji bi uz hokejaše i klizače koristila djeca kroz program 'Odmorko', a u nekoliko termina i građani
Riječ je, kaže nam Jačmenjak, o privatnoj investiciji nešto većoj od milijun eura.
'Prvotna ideja je bila da to bude na jednom prostoru na Velesajmu, ali to je otpalo jer je Grad rekao da će se tamo preseliti Zelena tržnica, a to se još nije dogodilo, pa smo predložili prostor pored bazena u Utrini. Investitor bi bili KHL Medveščak Mladi i klupski sponzori. Tu su i članarine, a uz to smo vlasnici malog klizališta SC Kuna u šatoru na Velesajmu. Dakle u potpunosti privatni novac', napominje Jačmenjak. Dodaje da se na natječaj za zemljište može javiti bilo tko, ali da je njihova inicijativa za postavljenjem balona išla u tom smjeru jer grad nasušno treba klizalište s obzirom na to da je Ledena dvorana Doma sportova zatvorena.
'Dom sportova je mrtav sigurno još godinu dana, a moguće i naredne tri, ovisno o tome hoće li se iznaći sredstva. Trenutno je goruća stvar klizalište. To bi bio balon, uz kontejnerske objekte s kabinama za tuševe, sanitarije i svlačionice. Objekt bi imao i tribine za oko 500 ljudi. Postojeća dvorana na Velesajmu nije adekvatna za bilo kakva natjecanja', istaknuo je Jačmenjak. Dodaje, kada bi podignuli balon u Utrini, šator bi se maknuo s Velesajma i na njemu bi ostala samo dvorana jer je takav dogovor s Gradom.
'Dio postrojenja za led prebacio bi se u balon, ali sada je sve već predugo na čekanju. Moje informacije govore da Grad muči tko bi bio korisnik toga. Pa korisnici bi bili svi klizači i hokejaši. Postoji navodno i problem jer u Gradu ne znaju kako bi koncipirali natječaj, ali to su informacije koje dobivam sa strane', navodi Jačmenjak. Navodi da bi klizalište služilo u određenim terminima građanima i djeci kroz program Odmorko, kao što je to slučaj na Šalati i kao što je bilo u Domu sportova. Ideju o balonu podržava i Irena Cajner Mraović, predsjednica Zagrebačkog klizačkog saveza.
'Problem manjka leda bio je i dok je radio Dom sportova. Uvijek je problem bio novac za dvoranu. Međutim klizački sportovi su nigdje nakon potresa. SC Kuna nam je spasonosno rješenje. Netko će reći da to nisu prave dimenzije, ali između ničega i nečega bolje je nešto. Bez objekta s ledom grad bi mogao ostati bez pet sportova. Oko sedamsto sportaša, hokejaša i klizača, rade u dvorani na Velesajmu i šatoru Kuna. Šalatu više koriste hokejaši nego klizači i tamo se ovisi o vremenskim prilikama, a ona radi tri, četiri mjeseca', kaže Jačmenjak. Dodaje da je Kuna u pogonu sedam mjeseci godišnje dok bi se balon koristio deset mjeseci. Bili bi, navodi, i veći troškovi za njega jer bi bio većih dimenzija od šatora i radio bi duže.
'Sada za šator troškovi iznose oko sto tisuća kuna mjesečno, a samo na struju ode oko deset tisuća eura', zaključio je. Kako gledaju na tu ideju i gdje je zapelo u proteklih sedam mjeseci, pokušali smo doznati u Gradu prije više od dva tjedna, ali nismo dobili odgovor.