'PREDRATNI SVIJET'

Klizimo li u treći svjetski rat? Evo što kažu britanski stručnjaci

26.01.2024 u 15:34

Bionic
Reading

Prijetnja trećeg svjetskog rata raste u kolektivnoj svijesti, piše danas britanski Sky News, nadovezujući se na izjavu tamošnjeg ministra obrane o klizanju u 'predratni svijet', uz službene najave o uvođenju vojnog roka, kao i na samu situaciju u ratnim zonama u kojima nema znakova smirivanja. Dakle, jesmo li na pragu novog svjetskog rata?

Prošlog tjedna britanski ministar obrane Grant Shapps upozorio je da bi svijet u idućih pet godina mogli zahvatiti ratovi koji uključuju Kinu, Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran. 'Krećemo se iz poslijeratnog u predratni svijet', rekao je ministar. Šef britanske vojske, general Patrick Sanders, rekao je da aktualna 'predratna generacija' građana treba biti 'obučena i opremljena' za borbu u potencijalnom ratu s Rusijom nakon što je general Richard Sherriff upozorio da je vrijeme da se razmotri uvođenje obaveznog vojnog roka. U međuvremenu, snage Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a pokrenule su zračne napade na Jemen.

Dr. David Wearing, predavač međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Sussexu, rekao je za Sky News da je aktualna situacija mnogo opasnija od one 1914. i 1939., jer sada sve velike sile imaju nuklearno oružje. Moglo bi se tako dogoditi da u određenom sukobu ili na području napetosti dođe do eskalacije u kojoj će jedna strana napraviti potez koji će druga strana pogrešno protumačiti, što može rezultirati i neplaniranom 'nuklearnom razmjenom'.

'Trebali bismo vrlo ozbiljno shvatiti taj rizik, posebno u Ukrajini i na Tajvanu', kaže Wearing, ocjenjujući da regionalni rat na Bliskom istoku, s epicentrom u Gazi, vjerojatno neće eskalirati u svjetski rat. Kritizirao je pritom SAD, ocjenjujući da Washington treba obuzdati Izrael te prekinuti 'uzaludnu i opasnu vojnu akciju protiv hutista'.

Bombardiranje Jemena
  • Bombardiranje Jemena
  • Bombardiranje Jemena
  • Bombardiranje Jemena
  • Bombardiranje Jemena
  • Bombardiranje Jemena
    +4
Bombardiranje Jemena Izvor: Profimedia / Autor: AFP / AFP / Profimedia

Dominic Waghorn, vanjskopolitički urednik Sky Newsa, smiruje lopticu. Slaže se da je svijet vjerojatno bliže trećem svjetskom ratu nego što je odmaknuo od Hladnog rata, ali 'još uvijek nema potrebe puniti podrum mecima i grahom'.

Iako se žarišne točke sve više zagrijavaju i čini se da se rat širi, zastrašujuća uzbuna koju dižu generali ide na mlin većih vojnih proračuna i veće uloge vojske. Waghorn smatra da se rat s Rusijom može izbjeći ako se uvjeri Putina da nema 'marže' u njegovu suludom pohodu u Ukrajini - iako je to u ovom trenutku neizvjesno. 'Ono što Kijevu treba nisu hipotetske rasprave o vojnoj obvezi. Treba mu daleko više granata i naprednije oružje - a Zapad zasad ne uspijeva odgovoriti na to', ustvrdio je urednik Sky Newsa. Nažalost, ako se Putina sad konačno ne pokoleba u Ukrajini - što se propustilo učiniti u Gruziji 2008., na Krimu 2014. i u Siriji 2015. - gotovo će sigurno okušati sreću protiv zemalja članica NATO-a na Baltiku.

Njemački ZDF TV tim je pogođen u ruskom raketnom napadu na Harkiv
  • Njemački ZDF TV tim je pogođen u ruskom raketnom napadu na Harkiv
  • Njemački ZDF TV tim je pogođen u ruskom raketnom napadu na Harkiv
  • Njemački ZDF TV tim je pogođen u ruskom raketnom napadu na Harkiv
  • Njemački ZDF TV tim je pogođen u ruskom raketnom napadu na Harkiv
  • Njemački ZDF TV tim je pogođen u ruskom raketnom napadu na Harkiv
    +5
TV tim njemačkog ZDF-a pogođen je u ruskom raketnom napadu na Harkiv Izvor: Profimedia / Autor: Yevhen Titov / AFP / Profimedia

Britanski vojni analitičar Simon Diggins kaže da je invazija na Ukrajinu pokazala da Rusija vidi rat kao instrument politike i alat za promjenu svjetskog poretka u svoju korist, a ne samo kao sredstvo obrane. Istodobno, Kina traži ujedinjenje s Tajvanom, a Iran želi svoje 'mjesto pod suncem' u toj regiji. Sve to znači da je premisa uporabe sile isključivo za obranu - što je temelj svjetskog poretka još od Drugog svjetskog rata - zapravo urušena. Sporno je, međutim, tko je sve to započeo.

'Iako možemo uprijeti prstom u Rusiju kao destabilizatora, Rusi ukazuju na invaziju na Irak 2003. kao nelegitimnu uporabu sile i također na ono što smatraju 'strukturalnim nasiljem' - širenje NATO-a na istok do ruskih granica. Zapad tu ekspanziju vidi kao prirodan i razuman izbor pojedinih nacija', tumači Diggins, dodajući da su u pitanju potpuno nepovezani pogledi na svijet.

Kao rezultat toga, Rusija je lani udvostručila izdvajanja za obranu i sada troši šest posto BDP-a, ili trećinu svih državnih rashoda, na vojsku. Britanija troši nešto više od dva posto BDP-a ili oko 4,5 posto državnih rashoda - od čega dobar dio ide i na rat u Ukrajini. Međutim uvijek prilagodljivi Rusi jezgru tog rata koriste za reformu, restrukturiranje i ponovno naoružavanje svojih snaga. 'Doći će do prekida vatre ili do neke neugodne pat-pozicije gotovo sigurno do sljedeće godine u Ukrajini. Tada ćemo se suočiti s 'novom ruskom vojskom', koja će se koristiti gdje to predsjednik Putin bude htio - a on ima dugačak popis 'ponovnih prilagodbi' kako bi ispravio ono što on vidi kao katastrofu raspada Sovjetskog Saveza. Definitivno smo u predratnom razdoblju', smatra analitičar Diggins.