U studiji predstavljenoj u novom broju časopisa Cell Stem Cell tim je kreirao embrionalne stanice koje su identične onima darivatelja. Ovako stvorene stanice nazivaju se pluripotentnima jer imaju sposobnost da se razviju u bilo koje tkivo pa se mogu koristiti u liječenju brojnih bolesti u kojima dolazi do oštećenja tkiva, od Parkinsona preko gubitka vida do moždanog i srčanog udara.

Tehnika koju je koristio tim pod vodstvom Young Gie Chunga s Research Institute for Stem Cell Research na CHA Health Systems u Los Angelesu poznata je kao nuklearni transfer somatskih stanica. U njoj se jezgre stanice odraslog organizma, kao što je primjerice krvna stanica ili stanica kože, presađuju u neoplođenu jajnu stanicu iz koje je uklonjena jezgra. Sličnom tehnikom 1997. stvorena je prva klonirana životinja, ovca Dolly.

Ujedinjeni narodi su 2005. pozvali sve države da zabrane kloniranje ljudi, a SAD je zabranio korištenje federalnih sredstava za istraživanje reproduktivnog i terapeutskog kloniranja. Novu studiju su stoga financirale jedna zaklada i južnokorejska vlada.

Ako se rezultati potvrde, tehnika bi mogla postati važan korak u personaliziranoj medicini utemeljenoj na matičnim stanicama. Naime ključna zapreka razvoju ove grane medicine do sada su bile etičke dvojbe jer su se najkvalitetnije matične stanice mogle dobiti iz embrija, a ne iz stanica odraslih. Budući da uglavnom sve vjerske zajednice embrije smatraju osobama, jednakim odraslim ljudima, korištenje embrija smatraju ubojstvom. S novom studijom stvaranje embrionalnih stanica iz odraslih postalo je mnogo bliže, no još uvijek se ne postiže s lakoćom – od 39 pokušaja samo je jedan bio uspješan.

Iskra života

U terapeutskom kloniranju znanstvenici obično koriste strujni udar kako bi potaknuli spajanje jezgre odrasle stanice s jajnom stanicom iz koje je jezgra uklonjena. Stanica se potom počne dijeliti i umnožavati da bi za pet do šest dana nastao embrij nalik na šuplju kuglu. Unutrašnje stanice ovog stadija zametka koji se naziva blastocista su pluripotentne.

Ljudski klonovi

Kada bi se blastocista usadila u maternicu, mogla bi se razviti u klona s DNK-om darivatelja.

'Bez odgovarajućih zakona takvi bi se embriji mogli upotrijebiti za reproduktivno kloniranje, mada bi to bilo nesigurno i vrlo neetično', rekao je dr. Robert Lanza, suautor studije i vodeći stručnjak biotehnološke tvrtke Advanced Cell Technology.

Jedna važna prednost ovako stvorenih matičnih stanica, uz to što su etički prihvatljivije od stanica embrija, jest to što su one po svemu identične stanicama donatora pa ne postoji opasnost da ih odbaci njegov organizam.

S druge strane ključni problem ove tehnike je to što bi bila prilično skupa jer je za sada uspješnost relativno niska. Osim toga prilično je teško naći žene koje su voljne darovati svoja jajašca jer je njihovo vađenje dosta bolno.

No Lanza smatra da neće nužno biti neophodno stvarati zasebne linije stanica za svakog pojedinog pacijenta. Mnogi ljudi, kaže, imaju genetski slične obrambene sustave.

'Stotinjak ljudskih embrijskih matičnih stanica moglo bi odgovarati više od polovici stanovništva SAD-a', rekao je.