Igor Boršić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode kaže da te proljetnice u svom prirodnom staništu nemaju sigurnu budućnost. 'Kockavica koja je nestala na pojedinom nalazištu teško se može vratiti, posebno ako uzmemo u obzir da su njezina staništa zanimljiva čovjeku pa na njima širi svoja naselja, izgrađuje prometnice i pretvara ih u obradive površine', upozorava Boršić.

U Crvenoj knjizi vaskularne flore navedena je kao osjetljiva vrsta, pa su zato biolozi pokrenuli akciju prebrojavanja kockavice kojom svakog proljeća prate prisutnost te biljke, a đacima objašnjavaju važnost očuvanja prirode. Odazvali su se učenici osnovnih i srednjih škola iz Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Na livadama su označili površine veličine 25 četvornih metara i potražili vrlo uočljive ljubičaste cvjetove. 'Brojnost može dosta varirati. Gustoća kockavice iznosi od nekoliko pa do stotinu jedinki na plohama', kaže Boršić.

U Zagorju je kockavica vrlo dobro poznata lokalnom stanovništvu, a to odaje i nekoliko specifičnih narodnih naziva. Kako kaže Dunja Horvatin iz udruge Eko Oroslavlje, kockavicu tamo nazivaju kukovača ili močvarni tulipan. 'U Zagorju je poznatija kao kukovača jer se u polju pojavljuje s prvim pjevom kukavice iz tek zazelenjele šume, a močvarni tulipan odaje njeno stanište, vlažne nizinske livade', objašnjava Horvatin.

Biljka se razvija iz lukovica koje, kaže Horvatin, imaju izrazito neugodan miris. Budući da može živjeti i do trideset godina, ta njena karakteristika može biti vrlo korisna. 'Bake su ih pažljivo uzgajale u sjenovitom kutu vrta kao sredstvo za tjeranje voluharica. Danas vrtlarije uzgajaju lukovice, a mogu se uzgojiti i iz sjemena. Uzgojene na taj način, godinama će obilno cvasti u laganoj polusjeni vašeg vrta i svakog proljeća iznova ponosno pokazivati svoj lijep uzorak', preporučuje Horvatin.

Akcija praćenja kockavice pokrenuta je 2005. godine, u sklopu Nacionalnog sustava praćenja stanja biološke raznolikosti, a provodi je Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji sa županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Ta je biljka pogodna za rad s djecom jer je lako prepoznatljiva i cvate na lako dostupnim mjestima. Od 2005. godine u akciji je sudjelovalo 26 škola i više od trideset profesora.

O važnosti sudjelovanja što većeg broja građana u toj akciji govori činjenica da su sve izraženiji pritisci urbanizacije na prirodu i pretvaranja livada u poljoprivredne površine, a kretanje brojnosti kockavice samo je pokazatelj tog negativnog trenda. 'Sakupljeno je više od osam stotina terenskih podataka i utvrđeno je da je nestala s nekoliko lokaliteta u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji', upozorava Boršić.