Već jučer nakon odluke Ustavnog suda pojavile su se interpretacije da je državnoj vlasti onemogućeno daljnje postavljanje dvojezičnih ploča, a mnogi su se zapitali i znači li odluka Ustavnog suda da će se i postojeće ploče ukloniti. Međutim, ministar uprave Arsen Bauk uvjerava da Ustavni sud nije donio odluku kontra ploča.

'U objašnjenjima koje smo dobili od Ustavnog suda nakon odluke zapravo nam se kaže da zadržimo status quo. Dakle, ove ploče koje su već gore, postavljene su zakonito jer je Ustavni sud u svojoj odluci ustvrdio da je Vlada provodila zakon, doduše jedno vrijeme i prisilnim sredstvima. Ustavni sud je sada rekao da nema potrebe, smisla i opravdanja da se nastavi prisilnim sredstvima, ali je dao vrijeme Gradskom vijeću da obavi zadaću i odredi u kojim dijelovima će se primjenjivati odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina', objašnjava nam Bauk dodavši da je jučer Ustavni sud stao na stranu vukovarskog vijeća, ploče bi se morale ukloniti.

Čeka se potez vukovarskog Gradskog vijeća

Sve što Gradsko vijeće utvrdi, a prođe ocjenu ustavnosti, Vlada će primijeniti, kaže ministar. 'A do tada, ako se dogodi da netko ukloni ili ošteti ploču, izradit će se nova i postaviti, ali ne prisilnim putem', napominje Bauk.

Drugim riječima, policija i državna vlast će se ponašati kao što se ponašala prethodnih mjeseci. Podsjetimo, policija već neko vrijeme ne štiti dvojezične ploče, a one se, ako ih netko skine ili ošteti, samo zamijene. Nakon odluke Ustavnog suda, policija sada izričito neće moći na ulicama štititi ploče sve dok se ne izmijeni Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, no to ne znači da snage reda neće nikako djelovati.

Naime, kao i do sada, protiv onih za koje se utvrdi da su oštetili ploče moći će se podići prijava i pokrenuti postupak zbog oštećivanja državne imovine.

Novih ploča neće biti, samo će se zamijeniti oštećene

Upitali smo Bauka i što ako protivnici postavljanja dvojezičnih ploča odluče fizički štititi mjesta na koja se one trebaju postaviti. Ministar uprave u taj scenarij pretjerano ne vjeruje jer se ni proteklih mjeseci to nije dogodilo.

'Ako imaju motiva za to, država neće imati sredstva prisile. Međutim, da se u potpunosti onemogući primjena zakona, vjerujem da bi Ustavni sud reagirao izvješćem', kaže nam Bauk.

Uz to upozorava da je policiji po tom pitanju zabranjeno djelovanje samo dok se ne izmijeni Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, a to bi se, prema Baukovu predviđanju, moglo dogoditi već za tri mjeseca.

Osim zamjene postojećih ploča, koje bi eventualno mogle biti oštećene, nove ploče zasad se neće postavljati.

'Čeka se Gradsko vijeće da donese odluke i da postupimo prema njima. Trebamo vidjeti u kojim se dijelovima Vukovara ploče neće postavljati. To bi mogli biti, primjerice Sotin, ali i Mitnica gdje pripadnika manjina nema u tolikom broju', kaže nam Bauk dodajući i da se do sada u primjenu zakona išlo postupno.

'Kod ravnopravne uporabe jezika i pisma ne radi se samo o pločama na institucijama, već i o nazivima ulica, prometni znakovima na ulasku u naselje, zaglavljima i pečatima itd. To Vlada ni dosad nije uvela, tako da je i u njenom postupanju bilo jasno da se traži određeno vrijeme da se zakon u potpunosti provede', naglašava Bauk.

Vlada će sama izuzeti neka naselja od primjene?

Dok vukovarsko Gradsko vijeće ne prilagodi Statut, Ministarstvo uprave i Vlada vrijeme će iskoristiti kako bi potakli provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u drugim sredinama u Hrvatskoj u kojima su se prije 10 godina stekli uvjeti za ravnopravnu uporabu jezika i pisma, a zakon se ne primjenjuje.

Osim toga, već se počelo razmišljati i o zadatku koji je Ustavni sud zadao Vladi. Naime, prema jučerašnjoj odluci, Vlada u roku od godine dana mora izmijeniti Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i u nj ugraditi prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze tog zakona.

Ministarstvo uprave i Vlada vjerojatno će u slučaju 'neposluha' lokalne samouprave prvo izdati upozorenje, a nakon toga, ako se na to ogluše, jedinicama lokalne samouprave moglo bi se dogoditi raspuštanje vijeća i dolazak Vladina povjerenika koji bi izradio novi Statut, nakon čega bi u toj općini ili gradu uslijedili i novi izbori.

Uz to, kaže nam Bauk razmišlja se i o redefiniranju prava iz Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, i to na način da Vlada već samim izmjenama zakona neka naselja izuzme iz primjene, ali i da, primjerice, u gradovima gdje manjina ne čini zakonski potrebnu trećinu stanovništva, ali u nekom gradskom naselju ih ima više od 50 posto, ipak dozvoli dvojezične ploče samo u dijelu grada.