Razgovarajući s novinarima iz Slovenije, BiH, Srbije, Rumunjske, Španjolske, Njemačke, Velike Britanije, Novog Zelanda i Argentine, uspjeli smo nabrojati čak osam političara za koje bi se uvjetno moglo reći da su znani i izvan granica Hrvatske. Redoslijed navođenja političara nema veze s njihovom 'popularnošću'.

FRANJO TUĐMAN

'Teško je među Britancima pronaći ljude koji bi znali navesti jednog hrvatskog političara, ali isto bi se moglo reći i za češke, poljske pa i austrijske političare. Imena koja su nekima možda poznata pripadaju dvjema grupama: herojima i zločincima. Nažalost, Hrvati će u Britaniji najčešće biti spomenuti kada su u pitanju korupcija i kriminal. Bez dvojbe, najpoznatiji Hrvati modernog doba u Britaniji su Franjo Tuđman i Zdravko Mamić. No, jedan od njih je preminuo, a drugi nije političar', rekao je za tportal novinar britanskog GuardianaMarc Rowlands. On se Tuđmana sjeća kao ratnog vođe, ali i kao krivca za krađu prilikom privatizacije nacionalne industrije nakon rata. 

Hrvatski radijski novinar i dopisnik iz Njemačke Srećko Matić također smatra da je Tuđman još uvijek jedna od najprepoznatljivijih hrvatskih političkih ličnosti u Njemačkoj, no kaže da je povezivanje Hrvatske s Domovinskim ratom već davna prošlost. Nijemce danas više zanima hotelski smještaj na Jadranu i prometna povezanost. 

Novinar RTV Slovenija Rajko Gerič za Tuđmana je rekao da je najmarkantnija ličnost hrvatske povijesti, a prvi predsjednik RH nije manje poznat ni građanima zemalja regije. Pa ipak, Tuđmana se nisu sjetili novinari u Španjolskoj, Rumunjskoj i Argentini. Od novinara iz Južne Amerike nismo se nadali da će ikoga prepoznati, no iznenadio nas je.

ZORAN MILANOVIĆ

'Moram priznati da ne znam o aktualnoj politici u Hrvatskoj, onoliko koliko bih možda trebao, ali ono što znam je da imate premijera lijevo orijentirane stranke Milanovića koji pak, za izlazak iz krize, uglavnom slijedi naloge Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda', rekao nam je Sebastián Lacunza, zamjenik glavnog urednika lista Ambito Financiero iz Buenos Airesa. 

No Lacunza misli i da Hrvatska ima jaku ekstremno desnu stranku. Za njega je to HDZ, jer 'kada se Hrvatska nađe na našim stranicama, onda se uglavnom piše o zločinima i posljedicama rata iz 90-ih, ili nešto vezano za stara nacistička ubojstva'.

Slovenski kolega Gerič tek se na kraju sjetio Milanovića za kojega kaže da ima osjećaj da se još uopće nije bavio Slovenijom te smatra da zbog toga njegovo ime još nije zvučno u slovenskoj javnosti.

Novinar dnevnog lista Politika iz Beograda Nenad Radičević također kaže da Milanović nije još dovoljno primijećen u Srbiji, ali pita se i zašto bi uopće trebao biti.

Milanović je još anonimniji u Njemačkoj. Premda se u našim medijima premijerov posjet Angeli Merkel dekorirao pompoznim naslovima, hrvatski dopisnik Matić tvrdi da bi se o njegovoj posljednjoj viziti u Njemačkoj pisalo još manje da nije bilo 'incidenta' s glasnogovornicima. 'Da nije toga, ne znam bi li se uopće našao u medijima. Dao je nedavno i intervju za Der Spiegel o hrvatskim ambicijama, ali za to nije dobio više od nekoliko redaka.'

Podsjetimo, tijekom konferencije za novinare u Berlinu prije nešto više od mjesec dana, Angela Merkel upozorila je svoga glasnogovornika, koji je razgovarao s Milanovićevom glasnogovornicom, da 'malo tiše priča'. Taj su trenutak njemački mediji odmah izdvojili kao još jedan detalj u sagi o Merkel kao 'željeznoj kancelarki' pred kojom strahuje ne samo cijela Europa, nego i njezini bliski suradnici.

Novinarka Slobodne Bosne Mirha Dedić iz Sarajeva kaže da je Milanović u BiH točno treći po popularnosti: 'On je kao lider najjače oporbene stranke u Hrvatskoj godinama gradio dobrosusjedske odnose s 'prirodnim saveznicima', čelnim ljudima Socijaldemokratske partije BiH. Percipiran je kao nezaobilazan partner u rješavanju nagomilanih problema između Sarajeva i Zagreba, počevši od razgraničenja, sudbine luke Ploče, imovinsko-pravnih detalja, bosanskohercegovačkih odnosno hrvatskih tvrtki na području bivše Jugoslavije, pa do mirovinskih fondova.'

IVO SANADER

No toplistom ipak uvjerljivo vladaju HDZ-ovi doktori. Nakon Franje Tuđmana, uspio se pročuti i Ivo Sanader. Ne zato što je bio premijer više od šest godina, nego zato što je glavni akter korupcijskih afera koje su ga sustigle nakon ostavke.

'Sanaderovo uhićenje i izručenje bili su vijest u svim medijima u Velikoj Britaniji. Bila je to poprilično velika priča. Zbog zloglasnosti i mafioznosti Sanadera i Tuđmana mislim da bi se veliki broj stanovnika Britanije rastužio na spomen Hrvatske i zapitao - za kakvu se to neovisnu državu vodio rat?', rekao je novinar Guardiana.

Sanader je pri vrhu ljestvice prepoznatljivih i ozloglašenih u Njemačkoj, a u srbijanskim i bosanskohercegovačkim medijima čak redovito prenose izvještaje sa suđenja. 

Vijest o korumpiranom bivšem premijeru obišla je i Rumunjsku – rekao nam je novinar i urednik dnevnih novina Evenimentul Zilei iz Bukurešta - Paul Ciocoiu.

IVO JOSIPOVIĆ

U Rumunjskoj je ipak (pre)poznatiji Ivo Josipović, no osim imena aktualnog nam predsjednika, urednik vanjsko-političke rubrike lista nije znao reći ništa više o njemu.

Hrvatski predsjednik, čini se, nije baš doživljen ni u 'velikoj hrvatskoj saveznici'. 'Općenito se u Njemačkoj malo piše o Balkanu, a pogotovo o Hrvatskoj - što je dobro jer znači da nema puno problema o kojima bi se pisalo', rekao je Srećko Matić

Čini se da je bitniji za zemlje regije - izvan EU. Dok ga Slovenci rijetko spominju, Josipović je, tvrdi Radičević, u Srbiji ipak poznatiji od Milanovića.

Novinarka iz Sarajeva Mirha Dedić svrstala je pak Josipovića na prvo mjesto omiljenih hrvatskih političara u BiH:

'Josipović je podjednako popularan u Sarajevu kao Banja Luci i Mostaru, što kod drugih političara nije slučaj. Primjerice, bivši predsjednik Mesić bio je cijenjen u Sarajevu, dok je istovremeno u Republici Srpskoj i Hercegovini imao jako malo simpatizera. Svoj ugled u BiH predsjednik Josipović stekao je s nekoliko medijsko-političkih trikova: prilikom njegove posjete Banja Luci domaćinima je na klaviru odsvirao 'Moj galebe', u Sarajevu je na Bašćaršiji pio kavu s običnim građanima i slično. Za njega postoji percepcija da je fin, pristojan i dobronamjeran političar iz Hrvatske.'

VESNA PUSIĆ

Premda nikad nije bila šefica države, Vesna Pusić dosad je u međunarodnoj javnosti ostavila možda i veći trag od bivše premijerke Jadranke Kosor. 

Britanski novinar Rowlands se uz Tuđmana i Sanadera sjetio jedino nje i to kao pozitivnog primjera: 'Vesna Pusić se u Britaniji smatra jedna od pozitivnih ličnosti zbog stava o pravima LGBT zajednice, a to je podiglo njezin profil i s druge strane oceana.' 

Radičević iz beogradske Politike kaže da Pusić nije poznata u široj javnosti, ali smatra da je poštovana među liberalima: 'Čak je poznatija od Milanovića jer se smatra političarkom s liberalnim, ali i realnim stavom o odnosima u regiji. Neopterećena je prošlošću, premda danas, kada je ministrica, njezino ponašanje nije isto kao prije dolaska na vlast.' 

Gerič iz Slovenije kaže da je Pusić uvijek bila aktivna u odnosima Hrvatske i Slovenije te da se redovito odazivala pozivu na gostovanja u njihovim medijima. Pusić je, prema riječima Sarajke Dedić, čak druga po popularnosti u BiH, odmah nakon Josipovića. 'Zbog posljednjih istupa i zalaganja za formiranje trećeg hrvatskog entiteta, što bi nesumnjivo pogoršalo ionako složene prilike u BiH, nešto je popularnija u Hercegovini nego u Sarajevu', tvrdi Dedić.

JADRANKA KOSOR

Bivša HDZ-ova premijerka vrlo je poznata u regiji, ali najupečatljivija je ipak ostala Slovencima zbog 'ljubavi' s njihovim bivšim premijerom Borutom Pahorom, i pregovora oko sklapanja arbitražnog sporazuma koji je naposlijetku skinuo blokadu s pregovora za ulazak u EU. 'Ljubav Kosor i Pahora je bilo nešto gledano i medijski eksploatirano. Premda su oni samo dobri prijatelji, bilo je simpatično. S druge strane, ti su pregovori bili praćeni jer je veliki dio slovenske javnosti mislilo da smo bili izigrani', rekao je kolega Gerič.

STJEPAN MESIĆ 

Bivši predsjednik Stjepan Mesić spada među generalno najzvučnije hrvatske političare i najpoznatije u regiji, posebno stoga što nije bio samo predsjednik RH nego i posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ. Radičević iz Beograda kaže kako se građane Srbije još uvijek podsjeća na njegovu izjavu iz kraja '80-tih kada je rekao da će biti posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ nagovještavajući raspad Jugoslavije.

U BiH je prepoznat kao 'veliki prijatelj', a i slovenskom kolegi bio je među prvima kojih se sjetio.

Kolegica iz Španjolske Esther S. Sieteiglesias, koja piše za utjecajni madridski dnevnik La Razon, nije se na prvu mogla sjetiti imena niti jednog hrvatskog političara, ali onda je iskrsnuo Vladimir Šeks. Sjeća se da je netko pozivao da se 'drugog čovjeka parlamenta' istraži zbog ratnih zločina tijekom Domovinskog rata i da je to odbijeno. Osim Šeksa ne zna nikoga, ali joj je poznato da je španjolski parlament nedavno ratificirao pristupni sporazum Hrvatske i EU.

Šeksa se još jedini sjetio slovenski kolega Gerič također zbog njegove uloge u ratu u Osijeku te dugogodišnjeg staža u visokoj politici.

Što se tiče događaja, za Hrvatsku se i dalje više ili manje vežu: Domovinski rat, ustaški zločini u Jasenovcu, uhićenje generala Ante Gotovine i najnoviji splitski Gay Pride od prije dvije godine kada su i svećenici kamenovali povorku: 'Te sramotne slike splitskog Gay Pridea prenosile su sve vijesti u Britaniji. Ljudi nisu mogli vjerovati da se tako nešto može događati u modernoj Europi', rekao je novinar Guardiana Marc Rowlands.

Jedna starija misao kaže da će trenutak kada nitko ne bude znao tko su nam političari biti znak da se u Hrvatskoj dobro živi. Ili - što dosadnija politika, to bolje: znači da nema rata, frke, cirkusa. Ipak, perifernost naših državnika u svijetu ne bi se dala objasniti samo nekom relativnom normalizacijom odnosa na Balkanu, već i kolonijalnom marginalnošću, činjenicom da je riječ o maloj zemlji koja u današnjoj Europi egzistira bez posebne suverenosti, vanjske politike, proizvodnih moći i naprednih inicijativa. 

222415,222511,220308,220291