Spoznaja da je američka administracija u potrazi za mogućim terorističkim aktivnostima imala tajni pristup podacima o telefonskim razgovorima i serverima na internetu izazvala je nezadovoljstvo mnogih zagovornika poštivanja privatnosti.

NSA je u okviru mjera predviđenih antiterorističkim zakonom Patriot Act 'pecala' podatke direktno na serverima velikih internetskih tvrtki - koje međutim sve to demantiraju. Demantiji nisu nikakvo čudo s obzirom da najnovija otkrića temeljito ruše njihovu vjerodostojnost i povjerenje korisnika. Washington Post prenosi da je odgovarajuće programe za špijuniranje na servere Googlea, Facebooka i njima slične instalirala američka federalna policija FBI. S druge strane, navedeni list i britanski Guardian u posjedu su dokumenata NSA-e iz kojih se vidi da ona nadgleda elektroničku komunikaciju građana temeljem odluke specijalnog suda koji zasjeda u tajnosti, piše Deutsche Welle

Rena Tangens, pionirka zaštite osobnih podataka u Njemačkoj i osnivačica organizacije Digitalcourage, podsjeća na postojanje američkog zakona o obavještajnom nadgledanju osoba u inozemstvu, pri čemu u izmjeni iz 2008. godine piše da SAD može nadgledati tzv. cloud servise čak i kada se odgovarajući serveri nalaze u Europi.

Cloud servisi ('oblaci') su serveri na kojima velik broj korisnika pohranjuje svoje fotografije, filmove i dokumente, poput Google Drivea, Dropboxa i sličnih. Organizacije poput Digitalcouragea odavno upozoravaju da elektronička pošta, nalozi na Facebooku i Twitteru te drugi internetski servisi nisu baš tako privatni kao što nam izgleda, iako ih koristimo pomoću korisničkog imena i lozinke. Zapravo, lozinke ne vrijede ništa - ako se za naše podatke zainteresira NSA. Doduše, zasad vrijedi pravilo da NSA smije rovariti samo po dokumentima koji su pohranjeni na serverima američkih firmi.

'Mi savjetujemo', kaže Rena Tangens, 'da se europski korisnici ne služe uslugama velikih američkih koncerna. Umjesto naloga na Facebooku, može se otvoriti internetska prezentacija kod nekog njemačkog pružatelja usluga. To vrijedi i za naloge elektroničke pošte: nikako se ne savjetuje održavanje takvog naloga samo kod Googlea, a najbolje je koristiti usluge lokalnih pružatelja usluga. U Njemačkoj su oni u nadležnosti njemačkih sudova, tako da ne mogu slati podatke američkim tajnim službama.'

Valjda ne mogu. Doduše, elektroničku komunikaciju koja se ne odvija preko američkih firmi u Njemačkoj nadgleda tamošnja tajna služba, pa je logično pretpostaviti da je slična situacija i u drugim zemljama. Svatko ima svoje nacionalne organe za nadzor, zaključuje DW