‘Trenutno su nam u cirkulaciji varijante omikrona koje, srećom, očito proizvode blaže kliničke slike. Tako da, situacija kakva je sada, ne očekujem da bi se sljedećih mjeseci nešto značajnije mijenjalo, odnosno nadam se da će ostati tako. Više smo na otvorenom i varijanta koju imamo ne izaziva teške kliničke slike’, kazao je Kolarić.

Upitan o tome kakva će 'klinička slika' biti najesen, kazao je kako se tada očekuje novo cjepivo namijenjeno zaštiti i od omikrona.

‘Osobe starije dobi, oni koji su u kolektivima, vjerojatno će dobiti preporuku za docjepljivanje, jer nam imunitet nakon cijepljenja ne traje dugo da bi nas zaštitio od bolesti. Pogotovo u starijih osoba, pa pretpostavljam da ćemo imati još jednu preporuku za cijepljenje tim novim cjepivom u rujnu i listopadu. Problem su ustvari oni koji se nikad nisu cijepili, niti jednom dozom. Oni bi najesen mogli imati nešto teže kliničke slike. Dakle i sada ljudi koji su teže bolesni, velika većina njih nije cijepljena’, kazao je Kolarić.

Osim korone, još jedan virus se ove godine proširio našom zemljom. Riječ je o hepatitisu A.

'Bolest isto prođe sama po sebi, ali traje nešto duže. Jedno dva tjedna. No, naravno, neki mogu imati opasnije upale jetre. Imali smo sada jednu epidemiju. Bilo je nešto slučajeva u prvom mjesecu, pa sada opet u četvrtom i petom. Međutim trenutno nema nekog porasta slučajeva i nadam se da smo tu epidemiju stavili pod kontrolu’, naglasio je.

Smatra da je dobar dio slučajeva bio povezan s hranom.

‘Dakle osoba koja priprema nekakvu hranu, ako je zaražena i hrana bude kontaminirana, onda ni pranje ruku neće pomoći ako pojedete nešto u čemu je hepatitis A. Mi smo pratili stanje i mislimo da smo situaciju sada stavili pod kontrolu’, istaknuo je.

Govoreći o povećanju slučajeva oboljelih od ospica, kazao je da je do toga došlo zbog otpora prema cijepljenju i da je neophodno educiranje društva koje danas nerijetko, umjesto kod relevantnih izvora, informacije traži po društvenim mrežama.

‘Dakle internet je preplavljen različitim informacijama koje su i dobre i loše, odnosno točne i netočne. Ljude moramo učiti nekakve osnove - tko daje informaciju, kako izgleda, koji su potencijalni interesi... Dakle tu ćemo morati raditi u obrazovnom sustavu na procjeni informacija koje dobijemo iz različitih izvora’, rekao je.

Govoreći o potresnom slučaju Mirele Čavajde, a s obzirom na to da je i on sam na društvenim mrežama pozvao na sutrašnji prosvjed podrške svim ženama koje su se susrele s diskriminacijom i neadekvatnim informiranjem liječnika po pitanju reproduktivnog zdravlja, rekao je da ako se u tom slučaju sve dogodilo onako kako je opisano u medijima, to nikako nije dobro jer potkopava povjerenje u zdravstveni sustav.

'Znamo da imamo već više primjedbi na bolnice oko priziva savjesti i nedostupnosti zdravstvenih usluga, što potkopava povjerenje. Ovaj prosvjed i sve što se sada događa nekakva je akcija da se ono što zakon omogućuje mora pružiti u zdravstvenom sustavu', zaključuje ravnatelj NZJZ-a dr. Andrija Štampar.