Srpanjsko usklađivanje mirovina s polugodišnjim rastom plaća i inflacijom umirovljenicima donosi rast od oko sedam posto. Mirovinski analitičar Željko Šemper, bivši saborski zastupnik HSU-a, smatra da je to povećanje uistinu malo s obzirom na povećanje plaća državnim službenicima, Vladi i ostalima.

'Naše su mirovine', kazao je za Dnevnik HRT-a, 'praktički na dnu Europe ako se mjerimo s članicama EU-a'.

Oni s prosječnom mirovinom od 580 eura dobit će 40 eura više.

'Doplaćujem za lijekove mnoge, uglavnom će na to otići', kazao je Bjelica iz Osijeka. 'Slabo i to pomaže, to treba biti povećanje kako su sebi stavili političari', izjavio je Josip iz Osijeka. No taj rast bit će i manji za 60 posto umirovljenika koji imaju mirovinu ispod prosjeka. 'Znači sve ide na režije, a drugo ide na spizu, ne ostaje ništa. Fali, uvijek fali. Mi koji imamo malu mirovinu za 100 godina ne možemo doći do neke normalne mirovine', kazao je Vladimir iz Šibenika.

Resorni ministar najavljuje izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju i promjenu omjera usklađivanja mirovina.

'Ovaj omjer usklađivanja mirovina dva puta godišnje više neće biti 70:30 nego će biti 85:15 u korist naravno povoljnijeg faktora, ukoliko brže rastu plaće, onda će po tom modelu dakle 85 posto taj faktor biti uvećan', izjavio je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

'To nije rješenje', kazao je Šemper i ističe da se ne bi više trebale stvarati razlike između mirovina i plaća. Ako idu plaće 10,5 idu i mirovine 10,5, dodao je.

Stručnjaci upozoravaju da česte promjene mirovinskog sustava mogu imati negativne posljedice. 'Mijenjanje uvjeta u mirovinskom sustavu nije dobro jer potiče ljude da odlaze ranije u mirovinu vjerujući da će na taj način uvjeti za umirovljenje biti i lošiji i nepovoljniji u neposrednoj budućnosti', kazao je Predrag Bejaković, nezavisni ekonomski analitičar.

Koliko će točno rasti mirovine, znat će se potkraj kolovoza, a uplate će sjesti na račun tek u rujnu.