Broj građana u Njemačkoj s useljeničkom pozadinom, odnosno onih koji su se doselili u Njemačku nakon 1950. ili čiji je barem jedan od roditelja useljenik, je 360.000. Ako se tome broju pribroji broj od 228.000 građana podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i ako se pritom uzme u obzir činjenica da su među njima brojni Hrvati, onda bi broj građana u Njemačkoj s hrvatskim korijenima mogao biti oko 400.000.

Podaci su rezultat istraživanja Saveznog ureda za statistiku provedenog u 2011. u Njemačkoj. Od 360.000 građana podrijetlom iz Hrvatske, 177.000 je muškaraca a 183.000 žena, dok je među hrvatskim državljanima u Njemačkoj 97.000 muškaraca i 107.000 žena.

Hrvati su se u Njemačku doseljavali u prosjeku u dobi od 22,7 godina, a prosječna duljina boravka u toj zemlji iznosi 30,6 godina.
Među muškarcima podrijetlom iz Hrvatske, oženjenih je 86.000, a neoženjeno je ili pak živi u izvanbračnim zajednicama njih 79.000. Udanih žena ima 91.000 a neudanih ili živećih u izvanbračnim zajednicama 62.000. Oko dvije trećine ih je u braku s osobama koje nisu Nijemci. Rastavljeno je 10.000 muškaraca i 15.000 žena, a 16.000 žena su udovice.

Gotovo svi Hrvati u Njemačkoj žive u zapadnom dijelu zemlje, bivšoj Zapadnoj Njemačkoj uključujući Zapadni Berlin. Najviše ih živi u Baden-Wuerttembergu, oko 107.000 građana s useljeničkom pozadinom odnosno 55.000 hrvatskih državljana, zatim u Bavarskoj (84.000 osoba podrijetlom iz Hrvatska odnosno 53.000 hrvatskih državljana), Sjevernoj Rajni-Westfaliji (61.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske odnosno 35.000 hrvatskih državljana) i Hessenu (52.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske odnosno 29.000 hrvatskih državljana). Veće skupine Hrvata žive i u Berlinu, Hamburgu, Donjoj Saskoj i Rajnskoj-Falačkoj.

Oko 16.000 osoba s podrijetlom iz Hrvatske ili 4,4 posto njih ima dva državljanstva, a među izravnim useljenicima iz Hrvatske takvih je 6.000 ili 2,5 posto. Osobe podrijetlom iz Hrvatske među skupinama su stranaca u Njemačkoj koje imaju najmanji postotak dvostrukih državljanstava. Među osobama podrijetlom iz Hrvatske 70.000 ih je u školskoj i pretškolskoj dobi, školu je završilo 158.000 (125.000 muškaraca i 133.000 žena), a bez školske diplome ih je 33.000.

Stručne kvalifikacije ima 55,3 posto muškaraca i 47,8 posto žena hrvatskog podrijetla u Njemačkoj, a među hrvatskim državljanima u Njemačkoj 68,7 posto muškaraca i 49,6 posto žena posjeduje stručnu kvalifikaciju. Među građanima podrijetlom iz Hrvatske, 3 posto muškaraca i 3,5 posto žena ima sveučilišnu diplomu.

U Njemačkoj ima 160.000 kućanstava u kojima je glavni nositelj izvora prihoda osoba podrijetlom iz Hrvatske. Među njima, 19.000 kućanstava ima netto prihode po kućanstvu između 500 i 900 eura mjesečno, 19.000 ih ima prihode između 900 i 1.300 eura, 13.000 ima prihode između 1.300 i 1.500 eura, 29.000 ima prihode između 1.500 i 2.000 eura, 27.000 prihoduje između 2.000 i 2.600, 19.000 između 2.600 i 3.200, 18.000 između 3.200 i 4.500 eura a 7.000 ima mjesečne prihode veće od 4.500 eura mjesečno netto.

Kad je riječ o socijalnoj ugroženosti, 15,5 posto osoba s hrvatskim podrijetlom živi ispod razine siromaštva, a među hrvatskim građanima u Njemačkoj takvih je 18,6 posto. Granica siromaštva iznosi 60 posto prosječnih primanja u Njemačkoj. Prema ovome pokazatelju, Hrvati su osim Amerikanaca najmanje ugroženi siromaštvom u stranci u Njemačkoj.

Najveći broj Hrvata u Njemačkoj prihode dobiva od plaće odnosno vlastite zarade ili mirovine, manji dio živi ih od potpore rođaka, a broj onih koji primaju naknadu za nezaposlene toliko je mali da nije obuhvaćen statistikom. Broj onih koji primaju socijalnu pomoć iznosi 5.000 muškaraca i 7.000 žena, dok je među hrvatskim državljanima taj broj još niži.

Među građanima podrijetlom iz Hrvatske najviše je namještenika, 95.000, te radnika, 68.000. Kod hrvatskih građana u Njemačkoj taj je odnos obrnut, što znači da ima 52.000 radnika i 50.000 namještenika. Od svih zaposlenih, najviše ih radi u proizvodnji i uslužnim djelatnostima.

Pojedinačno, 28.000 građana podrijetlom iz Hrvatske radi na poslovima proizvodnje, instalacije i montaže, 18.000 njih radi u ugostiteljstvu, isti broj njih zaposleno je u zdravstvu a 16.000 njih radi poslove koje karakterizira autorski rad. Oko 16.000 njih zaposleno je u poslovima vezanima za čišćenje i otpad, po 15.000 ih radi sa strojevima i u trgovinama a 13.000 ih je zaposleno u prijevozu.